"Nalazimo se u vremenu velikih globalnih poremećaja'', izjavio je danas na sjednici Vlade premijer Andrej Plenković prije nego je predstavio paket mjera pomoći, vrijedan, kako je rekao, 21 milijardu kuna.
Pročitajte i ovo
Ograničit će se cijena struje i toplinske energije, određenih prehrambenih artikala, osigurati porezne olakšice i manje trošarine na gorivo, povećati naknade socijalno ugroženim skupinama, omogućiti poduzetnicima bespovratne potpore za energetskku tranziciju...
U Hrvatskoj obrtničkoj komori su zadovoljni.
"Iako je Hrvatska obrtnička komora u pogledu troškova energije, kao najučinkovitije i dugoročno rješenje tražila da se obrtnicima obračunava potrošnja energije po modelu kao i kućanstvima, izrazito smo zadovoljni mjerom koju je donijela Vlada RH da se obrtnicima i poduzetnicima s potrošnjom do 250.000 kwh električna energija obračunava po jedinstvenoj tarifi od 0,53 kn/kwh. Po našim podacima u tu kategoriju ulazi velika većina obrtnika", rekli su u HOK-u.
"Isto tako, zadovoljni smo da je prihvaćen i naš prijedlog limitiranja cijene za ukapljeni plin (iz posebnih cisterni odnosno plinskih boca) što je izuzetno važno za obrtnike u dijelu zemlje koja nije plinoficirana, ali i za sve ugostitelje te proizvodne djelatnosti", istaknuo je predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec.
Pohvalili su i pristup povoljnim kriznim kreditima, kompenzaciju povrata troškova energenata za javni prijevoz, financijsku pomoć ribarima i poljoprivrednicima, povećanje neoporezivih dodataka na plaću djelatnika kao i neoporezive naknade za korištenje osobnog automobila u službene svrhe.
"I dalje ostaje zahtjev Hrvatske obrtničke komore za subvenciju obrtnicima koji su već započeli s ulaganjem u obnovljive izvore energije u svojim poslovnim prostorima te se očekuje ukidanje administrativnih zapreka za kompletan proces od nabave materijala do ugradnje solarnih panela. Komora pozdravlja primjenu stope PDV-a od 0 % prilikom nabavke i ugradnje solarnih panela", kažu u HOK-u i dodaju da će i dalje predlagati dodatne mjere.
"Svega pomalo, a zapravo ništa"
No nisu svi zadovoljni. Anka Mrak Taritaš rekla je mjere izgledaju kao da su skupljene s koca i konopca.
"Svega pomalo, a ništa zapravo ni za koga. Bilo bi puno bolje da se pogledalo što rade ostali i ciljano prepisalo ono što je najbolje za naše građane. Najgore će proći poduzetnici i svi oni koji rade i imaju koliko toliko pristojnu plaću koju sada ova poskupljenja ozbiljno nagrizaju", rekla je Predsjednica GLAS-a, prenosi N1.
"Prema mjerama ne treba politikanski"
"Kad govorimo o novom paketu, ja bih rekla - dobro jutro, Vlado! Vlada nam se probudila. Moram pohvaliti sve što ide u korist naših građana i ovo je puno bolji paket mjera nego onaj prvi, ali ima određene nedostatke", rekla je Sabina Glasovac za N1.
Umirovljenici zajedno ističu kako će mjere mnoge građane do proljeća 2023 godine spasiti od smrzavanja.
"Na žalost sve je više građana koji su već dulje vrijeme prisiljeni svaki dan birati između hrane, energenata i lijekova, a logika kaže da su bez i jednog od navedenog u životnoj ugrozi stoga je vraćanje cijena ulju, mlijeku, brašnu, šećeru, piletini, svinjetini za 30-ak posto u ovom trenutku svakako dobra mjera Vlade", ističu te dodaju da se prema mjerama ne treba postavljati politikanski.
SSSH: "Korak u dobrom smjeru, ali..."
Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) pozdravlja novi paket mjera pomoći građanima i gospodarstvu kao korak u dobrom smjeru, no upozorava kako su pojedine mjere trebale biti bolje osmišljene. Ključnim pitanjem ipak ostaje rast plaća u privatnom i u javnom sektoru, koji jedini može zaštititi životni standard radnika i bez kojega Hrvatska ne može dobiti bitku s trenutnom krizom.
HUT: "Prijetile su ozbiljne posljedice"
Hrvatska udruga turizma (HUT) pozdravlja paket mjera hrvatske vlade za ublažavanje udara rasta cijena energenata te mjere za građanstvo, javne ustanove i gospodarstvo, poručujući da je pravovremena intervencija vlade ključna za kvalitetan završetak ove turističke godine i pripremu 2023., izvijestili su u četvrtak iz HUT-a.
"Današnja odluka o donošenju mjera za sprečavanje rasta cijene energenata spriječila je ekstremni troškovni udar koji je prijetio ozbiljnim posljedicama po poslovanje kompanija u turističkom sektoru. U uvjetima kada još uvijek nisu nadoknađeni gubici pandemijske 2020., spriječeno je ranije zatvaranje hotela, smanjenje prihoda i broja zaposlenih te niz drugih negativnih posljedica", ističe direktor HUT-a Veljko Ostojić.
Iznosi i procjene HUT-a, po kojima bi sektor hotelijerstva, a da vlada nije donijela odgovarajuće mjere, zbog ranijeg zatvaranja objekata ove godine i kasnijeg otvaranja iduće zabilježio više od 3 milijarde kuna manje prihoda, a posljedično i državni proračun nešto manje od pola milijarde kuna manje PDV-a.
Novotny: "Država u jedan dio nije trebala intervenirati, tržište bi odradilo svoje"
Profesor i ekonomski analitičar Damir Novotny nije zadovoljan danas predstavljenim mjerama, pogotovo u dijelu koji se odnosi na državni intervencionizam u tržišne cijene.
"U jednom dijelu nisam zadovoljan mjerama i ne vidim potrebu za intervencijom vlade u segmentima koje je moglo odraditi tržište, pogotovo ako imamo rast BDP-a kakav imamo", kazao je Novotny za Hinu, dodavši da nije oduševljen po pitanju ekonomskog pogleda na taj paket pomoći, dok bi o političkom aspektu, rekao je, mogli pričati neki drugi.
Istaknuo je da snažno pozdravio paket mjera koji je Vlada donijela za vrijeme korona krize, ali da je sada dio novog paketa bio nepotreban."Taj tip mjera nije dobar", smatra Novotny, ponovivši da je intervencionizam države u tržišne cijene, pogotovo hrane, loš smjer, koji se može vratiti kao bumerang.
"Tržište u takvim situacijama ili može eksplodirati, ili naprosto neće biti robe. Zašto reagirati u dijelu gdje postoji konkurencija, tržište će odraditi svoje, tržište bi samo reagiralo, ljudi će ići tamo gdje im je povoljnije", naglasio je, dodavši da se pri zamrzavanju cijena pomaže i onima koji imaju i onima koji nemaju.
Snažno se zalaže za pomoć socijalno ugroženim skupinama građana, ali smatra da se to trebalo napraviti kroz drugačije modele.
Vezano uz pomoć umirovljenicima, Novotny ističe da je Vlada kroz inflaciju ostvarila velike proračunske prihode te da je taj novac trebalo iskoristiti i za povećanje mirovina.
S druge strane, smatra da je trebalo intervenirati u dio proizvoda čiju proizvodnju i distribuciju drže monopolisti."Gazprom, recimo, ima strahovite profite jer u velikom dijelu svog poslovanja drži monopol", tvrdi."Plin je monopol, nafta nije. Cijene nafte su u padu i sada se kreću na oko 90 američkih dolara, tolika je cijena bila i prije krize. Problem je što u Hrvatskoj nema rafinerije, a Italija ih, recimo, ima osam ili deset. No, i u Hrvatskoj imate monopol na naftu - drži ga Ina - MOL. A gdje imate monopol tu je moguće držati zamrzavanje cijena", istaknuo je Novotny.
On je, s druge strane, pristalica modela da se cijene goriva trajno smanje smanjivanjem poreza. Novotny se zalaže za poticanje konkurencije u svim segmentima gospodarstva. I dalje tvrdi, kao i u godinama do sada, da su Hrvatskoj potrebne velike strukturne promjene. Uz ostalo, a obzirom na katastrofalnu energetsku situaciju koja prijeti cijeloj Europi zbog ruske invazije na Ukrajinu, ističe da bi se naša zemlja trebala posvetiti većoj proizvodnji energije, poticati proizvodnju iz obnovljivih izvora energije, solara i slično.
"Uvjete imamo da ne moramo toliko ovisiti o drugima i da ne kupujemo, recimo, struju od onih koji je dobivaju iz obnovljivih izvora. Zašto to ne napravimo sami", zaključio je Novotny.
Možemo: "Izostanak intervencije u cijenu plina za poduzetnike"
Intervencija države u cijene energenata i povećanje socijalnih transfera prema ugroženim kućanstvima apsolutno je nužna - na to smo kao Klub Zeleno-lijevog bloka u Saboru upozoravali već prije i tražili da se mjere donesu ranije.
Posebno smo zadovoljni što je Vlada RH napokon prihvatila naše učestale apele da se uvede porez na ekstraprofite kompanija koje imaju značajan rast dobiti upravo na ovoj energetskoj krizi. Jednako tako smatramo da je dobro da je država intervenirala i zaštitila od divljanja cijena energenata sve neprofitne organizacije što uključuje i škole, vrtiće, udruge, organizacije u kulturi itd.
Ono što je nedostatno u ovom prijedlogu je potpuni izostanak intervencije u cijenu plina za poduzetništvo. Neshvatljivo je kako je Vlada baš u tom segmentu odlučila čekati EU, umjesto da odmah intervenira u cijenu plina: naime izostanak takve mjere mogao bi izuzetno loše utjecati na konkurentnost i opstanak industrija koje za proizvodnju koriste plin kao energent.
Izostankom intervencije u to polje izaziva se daljnji domino efekt rasta cijena hrane, jer proizvodnja gnojiva u potpunosti ovisi o plinu i poremećaji u ovogodišnjoj proizvodnji gnojiva imati će vidljive efekte na tržište hrane naredne godine. Isto tako sva prerađivačka industrija će zbog izostanka mitigacije cijene energenata i dalje generirati inflaciju jer im udio cijene energenata u cijeni konačnog proizvoda raste. Tako je zapravo cijeli paket usmjeren na posljedice inflacije, ali ne i mitigaciju uzroka u proizvodnom sektoru.
Jednako tako mjere koje obuhvaćaju ograničenje cijena energenata - struje za komunalna poduzeća, prema dosad predstavljenom odnose se samo na vodoopskrbu i odvodnju, ali ne i druge sektore, a subvencioniranje goriva za javni prijevoz odnosi se samo na dizel, a cjelokupna mjera podrške javnom prijevozu iznosi svega 75 milijuna kuna. Sve druge vrste prijevoza koje ne koriste dizel ostat će bez potpore.
Što se tiče povećanja socijalnih transfera prema ugroženim kućanstvima - ona su nužna i hitna jer rast troškova života nije samo u segmentu energenata. I sami smo tražili da se napravi potrošačka košarica za različite tipove kućanstava kako bi se umjesto horizontalnih mjera uvele specifične mjere i transferi za različite vrste kućanstava: sada imamo potpore za umirovljenike, povećanje za korisnike dječjeg doplatka, povećanje izdvajanja za kućanstva u energetskom siromaštvu i smatramo da je to svakako bolje od horizontalnih mjera.
Što se tiče poljoprivrede i hrane - iz mjera je vidljivo da Hrvatska nema politiku hrane. Investiraju se značajna sredstva u poljoprivrednu proizvodnju, no bez ikakvog vezivanja za vrstu proizvodnje koja će se subvencionirati. Isto tako nije jasno kako će se primjenjivati kriterij ekološki i klimatski prihvatljivih metoda uzgoja. Zamrzavaju se cijene pojedinih proizvoda, pri čemu za neke proizvode nije jasno kako su završili na toj listi, poput mljevenog mesa, ali isto tako smatramo da je umjesto zamrzavanja cijena hrane (horizontalna mjera djeluje jednako i prema bogatima i siromašnima) trebalo osigurati novčane transfere prema onim kućanstvima koji se nalaze u nižim dohodovnim razredima ili ići s ograničavanjem marži na ključne prehrambene i higijenske proizvode.
U pogledu energetske tranzicije mjere su najlošije razrađene: nema mjera za građansku energetiku osim micanja PDV-a na sunčane elektrane: mi smo kao saborski klub predlagali, i još uvijek stojimo iza toga, da je nužno osigurati značajna sredstva iz Fonda za energetsku učinkovitost kao i aktivirati investicije HEP-a u kućne sunčane elektrane i kombinaciju solara i dizalica topline kako bi pokrenuli široku i brzu transformaciju sektora kućanstva.
Kod mjera koje se tiču energetske obnove zgrada i kućanstava, opet ne vidimo socijalni kriterij: nužno je prvo financirati ona kućanstva koja imaju velike gubitke energije, a nalaze se u energetskom siromaštvu, priopćili su iz platforme Možemo!
Sever: "Mjere su pomoć građanima, treba kontrolirati ostale cijene i dići plaće"
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever ocijenio je u četvrtak Vladine mjere sveobuhvatnom pomoći građanima, ali i izrazio zabrinutost oko poskupjelog plina za koji još uvijek ne postoji rješenje i nadzora ostalih cijena te pozvao na povećanje plaća.
"Mjere su široke i sveobuhvatne, one su pomoć svim građanima. To je dobro i kad je riječ o energentima, i o plinu, i o struji. Dobro je da dio te potpore i pomoći ide i gospodarstvu. Međutim, problem je što za poskupjeli plin još uvijek nema rješenja, i to će biti solidan udar, s obzirom na njegove cijene" rekao je Sever za Hinu.
Istaknuo je kako se plin koristi kao glavno sredstvo grijanja u vrtićima, školama, sindikatima, crkvama i različitim organizacijama civilnoga društva. Smatra dobrim to što 'neprofitni sektor, koji je bio svrstan u profitni, izmiče kada je riječ o struji', ali ne i kada je u pitanju poskupjeli plin. Pretpostavlja da bi tu mogao nastati problem jer Vlada još mora čekati i vidjeti koja će biti cjelovita politika EU-a.
Istaknuo je i kako će zamrzavanje cijena strateških prehrambenih artikala sigurno pozdraviti veliki dio građana no i dodao kako zamrzavanje cijena nikada nije dobro.
"Može vrlo lako doći do umjetnih nestašica gdje će onda netko procijeniti da mu se po toj cijeni ne isplati nešto prodavati pa neće ni nuditi. Tu se nadam da je vlada postigla neki dogovor s proizvođačima i prodavačima da se takve nestašice izbjegnu", rekao je Sever.
Pritom se najviše boji gubljenja nadzora kontrole nad drugim cijenama jer "poznavajući samu Hrvatsku i sve što se tu događa, mnogi bi mogli posegnuti povećati jedne cijene, dok su druge smanjene" pa građani neće to smanjenje osjetiti onako kako bi trebali, tvrdi Sever.
Izvrsnim je ocijenio najavljivanje oporezivanja povećane dobiti svih onih koji su iskoristili prigodu dodatno zaraditi na krizi, tj. koristiti inflaciju za povećanje svojih cijena i time dodatno povećati svoje prihode i dobit. "Onda tim istim povećanjem cijena još dodatno pridonose rastu inflacije i povećanju svih drugih cijena", istaknuo je Sever.
Kaže da je oporezivanje na tragu onoga što su tražili sindikati u Hrvatskoj, ali i onoga što traži Europska konfederacija sindikata.
Dodao je da treba razmišljati i o komplementarnoj mjeri povećanja plaća.
"Treba pokrenuti pregovore i podignuti plaću državnim i javnim poduzećima i na kraju krajeva u privatnom sektoru jer jedino kombinacija povećanja plaća uz druge mjere može doprinijeti da se udar što slabije osjeti", naglasio je Sever.
