Ključni je problem hrvatskog zdravstva organizacija sustava, a ne kadrovi jer je broj liječnika i sestara u porastu, detektirali su Europska komisija i Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) u izvješću koje navodi i da je potrošnja za zdravstvo u RH ispod europskog prosjeka.
Posljednjih se godina bilježi postupan porast broja liječnika i medicinskih sestara. Hrvatska je 2023. imala četiri liječnika na tisuću stanovnika, a prosjek EU je 4,3. Slična je situacija i kod medicinskih sestara – njih je u Hrvatskoj bilo 7,7 na tisuću stanovnika, u odnosu na europski prosjek od 8,5, navodi se u Zdravstvenom profilu za Hrvatsku, koji se izradili EK, OECD i Europski opservatorij za zdravstvene sustave i politike.
Rast broja zdravstvenih radnika rezultat je mjera zadržavanja kadra u sustavu. Ipak, izazovi ostaju, osobito kada je riječ o njihovoj neujednačenoj teritorijalnoj raspodjeli. Nedostatak liječnika i medicinskih sestara i dalje je izraženiji u ruralnim i slabije dostupnim područjima, gdje je osiguravanje zdravstvene skrbi otežano.
Istodobno, izvješće upozorava i na dugoročan trend smanjenja udjela liječnika obiteljske medicine u ukupnom broju liječnika. Taj je udio pao s 18,1 posto 2010. godine na 15,6 posto u 2023., što je osjetno ispod prosjeka 24 zemlje članice EU-a, koji iznosi 19,4 posto. Iako je apsolutni broj obiteljskih liječnika u Hrvatskoj u tom razdoblju porastao – s 2228 na 2421 – ukupan broj liječnika rastao je brže, zbog čega je njihov relativni udio smanjen.
Takav trend može imati dugoročne posljedice za primarnu zdravstvenu zaštitu, koja se u velikoj mjeri oslanja upravo na obiteljske liječnike kao prvi kontakt pacijenata sa zdravstvenim sustavom, upozorava se u izvješću.
Potrošnja ispod europskog prosjeka
Ukupna potrošnja za zdravstvo u Hrvatskoj, kako se navodi, i dalje je znatno ispod europskog prosjeka. U 2023. godini iznosila je 2032 eura po stanovniku, što je tek nešto više od polovice prosjeka Europske unije, koji doseže 3832 eura.
Unatoč nižoj ukupnoj potrošnji, struktura financiranja ponešto se razlikuje od europskog prosjeka. Naime, udio javne potrošnje u Hrvatskoj iznosio je 85 posto, što je više od prosjeka EU-a od 80 posto. To znači da se veći dio zdravstvenih troškova pokriva iz javnih izvora, prvenstveno kroz sustav obveznog zdravstvenog osiguranja.
Zadržana je relativno široka dostupnost zdravstvene zaštite, a posebno se ističe činjenica da su izravna plaćanja građana iz vlastitog džepa među najnižima u Europskoj uniji.
U izvješću se upozorava i na problem u organizaciji rada, što rezultira dugim listama čekanja u pojedinim područjima. Uz to, sustav je dodatno opterećen velikim udjelom kroničnih nezaraznih bolesti, prije svega kardiovaskularnih i malignih, koje uzrokuju više od 64 posto smrtnih slučajeva.
Opterećenost bolničkog sustava i razlike između urbanih i ruralnih sredina upućuju na potrebu jačanja upravljačkih kapaciteta, digitalizacije i modernizacije sustava.
Izvješće je potvrdilo da Hrvatska ne odstupa bitno od europskih trendova, ali i pokazalo da će daljnji napredak ovisiti manje o razini ulaganja, a više o sposobnosti sustava da se reorganizira, bolje koristi postojeće resurse i odgovori na promijenjene potrebe stanovništva.
Lancetova analiza: Unaprijediti način upravljanja
Sve su to teme o kojima će se raspravljati na ovogodišnjem EU Health Forumu 24. travnja u Zagrebu, koji je najavljen kao ključna europska rasprava o zdravstvu s važnim dionicima europskih i domaćeg zdravstvenog sektora. Na skupu će biti najavljeno i da ugledni znanstveni časopis The Lancet osniva komisiju za novu procjenu učinkovitosti zdravstvenih sustava.
Ona će pokušati odgovoriti na pitanje što zapravo čini zdravstveni sustav uspješnim, što to znači "zadovoljavajući odnos između potrošnje, kvalitete skrbi i ishoda liječenja". To pitanje dodatno dobiva na važnosti u kontekstu rastućih globalnih pritisaka, od starenja stanovništva i porasta kroničnih bolesti do klimatskih promjena i ubrzanog razvoja umjetne inteligencije.
Lancetova komisija trebala bi razviti novi okvir za vrednovanje učinkovitosti zdravstvenih sustava i bolje razumijevanje njihove održivosti.
Skup će otvoriti ministrica zdravstva Irena Hrstić, a među sudionicima je i Bernd Rechel, jedan od autora Zdravstvenog profila Hrvatske, koji će predstaviti glavne nalaze o stanju domaćeg sustava. O važnosti praćenja ishoda liječenja i učinkovitosti skrbi govorit će Igor Lerman iz IQVIA Adriatic te Peter Lindgren iz Švedskog instituta za zdravstvenu ekonomiku.
Zaključci Lancetove analize upućuju da razlike u uspješnosti među državama često proizlaze iz čimbenika pod izravnim utjecajem javnih politika, poput kvalitete upravljanja, organizacije sustava i načina donošenja odluka. Drugim riječima, gotovo svaki model zdravstvenog sustava može funkcionirati, ali samo uz učinkovito vodstvo i jasno definirane mehanizme odgovornosti.
U tom kontekstu posebno se naglašava potreba za otpornijim i prilagodljivijim sustavima, jer globalni trendovi mijenjaju i potražnju za zdravstvenim uslugama i očekivanja građana. Autori Lancetove analize upozoravaju da bi se jaz između očekivanja i mogućnosti sustava mogao dodatno produbiti ako se ne unaprijedi način upravljanja i korištenja resursa.
