U Hrvatskoj se, naime, još primjenjuje Zakon o sudskom izvanparničnom postupku donesen 1934. godine za Kraljevine Jugoslavije.
Prema novom zakonu, javni će se bilježnici ubuduće baviti postupanjem kod proglašenja nestale osobe umrlom i dokazivanju smrti, pri uređenju međa i razvrgnuću suvlasničke zajednice, ako su stranke podnijele sporazumni prijedlog.
Iako je prvotno bilo predviđeno da rješavaju i nesporne rastave brakova, u konačnici će to ipak, kao i dosad, rješavati sudovi.
"Nakon komunikacije s javnošću stajališta smo da institut braka ili partnerske zajednice ima visoku društvenu vrednotu pa bi ipak bilo zgodno da ostane kod sudova", rekao je Juro Martinović, državni tajnik Ministarstva pravosuđa.
Sabor je donio i zakon kojim se uvodi obveza korištenja Registra zaposlenika i Centraliziranog obračuna plaća (COP) u državnoj službi i javnim službama za sve korisnike državnoga proračuna.
Javne službe u smislu toga zakona su i školske ustanove čiji su osnivači država i lokalne jedinice, a kojima se sredstva za plaće obračunavaju u državnom proračunu, objasnio je resorni ministar Ivan Malenica.
Javnim se službama smatraju i javne ustanove kojima se sredstva za plaće osiguravaju iz sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, a obveznicima ostaju HZZ, HZMO i HZZO.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Obveza COP proširuje se na sve isplate iz državnog proračuna, ne samo na plaće i naknade. ''Stoga će se putem COP-a vršiti isplate kao što su obračun drugog dohotka, ostala materijalna prava, obračuni i isplate drugog dohotka i ostalih naknada vanjskim suradnicima", rekao je ministar.
Objasnio je i kako je novi zakon ključan za analizu sustava plaća u javnom sektoru i strateško planiranje ljudskih potencijala.
