Po tečaju Hrvatske narodne banke od 11. srpnja za jedan euro dobilo bi se 7,5 kuna.
Pročitajte i ovo
No ne i u jednoj mjenjačnici na Krku. Kako piše Fenix-magazin.de, jednom su Nijemcu u mjenjačnici na otoku u subotu 100 eura razmijenili u 610 kuna.
Novinar portala piše kako je od turista doznao da se sličan slučaj dogodio i u Rijeci, gdje su u jednoj mjenjačnici dječaku 200 eura promijenili po tečaju od 6,1 kune.
"Nisam to mogao prešutjeti te sam se na kraju i posvađao s djelatnikom mjenjačnice. Naravno, ništa se nije dogodilo, dječakovi roditelji koji su bili u blizini ostali su šokirani kad sam im rekao što se dogodilo. No nije bilo pomoći", ispričao je Hrvat, piše Fenix-magazin.
Poslali smo upit lancu mjenjačnica. Evo što su nam odgovorili.
"Auro Domus svoje tečajne liste formira u skladu s propisima Republike Hrvatske i međunarodnom praksom u mjenjačkoj djelatnosti. Osobama koje su putovale izvan naše zemlje i koristile mjenjačke usluge poznato je da razlika u tečaju iznosi i više od 30 posto, osobito kada se radi o mjenjačnicama na frekventnim lokacijama s visokim troškovima zakupa. Primjerice, u Londonu prosječan tečaj za hrvatske kune iznosi 10,2 prilikom kupnje te 7,7 prilikom prodaje, uz što se naplaćuje 4 funte za uslugu. U Portugalu, na lisabonskom aerodromu, prema tečaju isplaćuju 18,4 eura za 200 kuna, uključujući i naknadu za uslugu. U Muenchenu, tečaj je 0,10 kuna za euro prilikom kupnje i 0,15 kuna za euro prilikom prodaje, što znači da za 1 eura treba izdvojiti 10 kuna.
Auro Domus ne naplaćuje naknadu niti proviziju u svojim mjenjačnicama te prihod ostvaruje tečajnom politikom. Zbog toga se tečaj razlikuje ovisno o ekskluzivnosti lokacije na kojoj se mjenjačnica nalazi, jer se naše poslovnice najčešće nalaze na najtraženijim turističkim lokacijama koje imaju deseterostruko veće troškove zakupa od onih u gradovima ili dijelova gradova koji nisu turistički atraktivni. Jednako kao što ista šalica kave ima i nekoliko puta višu cijenu ovisno o lokaciji na kojoj je poslužena, tako i mjenjačke usluge ne mogu imati svugdje jednak tečaj.
Većini naših klijenata to je potpuno jasno i razumljivo, budući da se radi o turistima koji imaju iskustva u međunarodnim putovanjima i mogu cijene naših usluga usporediti s cijenama sličnih usluga u drugim zemljama. Pritom treba naglasiti kako je tečaj jasno istaknut na vidljivom mjestu u mjenjačnici, kako djelatnici na upit prije transakcije izračunaju iznos koji će biti isplaćen te kako u slučaju bilo kakvog nezadovoljstva od strane klijenata transakciju stornirano na njihov zahtjev, uz predočenje potvrde o otkupu valute i vraćamo im uplaćeni novac.
Također, činjenica je da u mjenjačnicama turisti uglavnom mijenjaju manje iznose od 5, 10 ili 20 eura. Kada se izračuna jednokratna naknada u visini od 20 kuna, kakvu naplaćuju pojedine banke po transakciji neovisno o iznosu, jasno je da kod ovakvih transakcija klijenti ostvaruju povoljnije uvjete u Auro Domusu. Naime, za promjenu 10 eura u banci turist će dobiti 54,75 kuna.
Trebamo napomenuti kako za veće iznose transakcija, počevši već od 6.000 kuna, Auro Domus svojim klijentima nudi povoljniji tečaj zamjene valuta. Ne vidimo mogućnost da se na manjim transakcijama, uz tečaj od 7,3 kune za euro isplate plaće, sva davanja državi, zakupi i da se posluje legalno. Prema našim kalkulacijama, to je moguće samo uz zakidanje državnog proračuna i/ili radnika.
Zaključno, na Vaše pitanje kako je moguća razlika u cijenama, odgovor je vrlo jednostavan – u slobodnom društvu i tržišnoj ekonomiji cijene se formiraju u odnosu ponude i potražnje. Na pružateljima usluga je da formiraju svoje cjenike u skladu s vlastitim poslovnim kalkulacijama, a na klijentima je da izaberu hoće li koristiti usluge pod tim uvjetima. Gospodarski subjekti koji ne prilagode poslovanje tržišnim uvjetima, bilo cijenama koje odbijaju klijente ili cijenama koje im ne omogućuju rentabilno poslovanje, „kaznit“ će tržište i njihov posao će nestati. Auro Domus ima najveći lanac mjenjačnica u Hrvatskoj, uz cjelogodišnje poslovanje i lideri smo tržišta već dugi niz godina. Drugim riječima, ako tržište smatra naš model uspješnim, možete pitanje o cijenama postaviti i onim poslovnim subjektima koji nerentabilnim uvjetima stvaraju nerealna očekivanja kod klijenata, a očito i kod medija".
