Ostanak kod kuće podrazumijeva i rizik da mnoge bolesti ostanu neliječene ili neprepoznate. Kako ne bismo imali smrti ne samo od korone, nego i zbog korone, morali bismo pratiti stanje svog tijela.


Unatoč pandemiji koronavirusa bolnice još uvijek moraju raditi i za sve ostale hitne i slučajeve koji bi mogli rezultirati trajnim posljedicama.

Vezani članci Leonardo Bressan (Foto: Dnevnik.hr) Novi sustav naručivanja: Hitni pacijenti doći će na red unutar 14 dana, uvode se crvene, žute i zelene liste čekanja Priprema uređaja (Foto: Dnevnik.hr) Državna revizija kreće u akciju: Je li došao kraj mučnim listama čekanja u bolnicama?

Mnogi se pitaju kako ovih dana ući u bolnicu.

"Svaki pacijent koji dođe ovamo mora stati dva metra od mene. Uzimamo mu knjižicu ili uputnicu, kaže kamo ide, mjerimo mu temperaturu. Sve prenosimo liječniku i on daje dozvolu", objašnjava Željka Stiplošek, medicinska sestra predtrijaže u KB-u Sveti Duh. 

Ispred bolnice zatekli smo gospođu Anitu, koja je prije tjedan dana slomila ruku. “Sve je super, osoblje za pet”, poručuje Anita. 

Svi hitni i prioritetni pacijenti, bit će zbrinuti, kažu na Svetom Duhu, kao i oni koji se nalaze na listama čekanja za pojedine preglede i zahvate.

“Mi idemo po listama čekanja. Čak i u situacijama elektivnih zahvata u razgovoru s pacijentom pokušavamo doznati je li u međuvremenu elektivni postao nešto što je prioritetno”, pojašnjava Biljana Kuzmanović Elabjer, zamjenica predstojnika Klinike za očne bolesti KB-a Sveti Duh.

Udruge pacijenata oduvijek su nezadovoljne i listama čekanja.

“Posljedice će osjetiti svi građani koji ionako dugo čekaju na svoje preglede i terapije. Sada su primorani otići u privatne zdravstvene ustanove i to im stvara dodatni financijski trošak, time otvaramo pitanje opstojnosti javnog zdravstvenog sustava”, smatra Josip Perić iz Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata. 

Iako traje epidemija koronavirusa, i dalje bismo morali svaki mjesec dijagnosticirati 2000 novooboljelih od raka, upozorava splitski onkolog.

“Zdravi ljudi ne smiju zanemariti i ne primijetiti kvrgu na dojci, krvarenje u mokraći ili debelom crijevu ili reći da će to napraviti nakon vremena Covid-19”, poručuje Eduard Vrdoljak, predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Split.

No hoće li ih imati tko primiti i hoće li biti posljedica nakon ovog razdoblja?

"Mi u ovom trenutku ne donosimo odluke na svoju ruku. Postoje već smjernice onkoloških društava, i europskih i američkih, prema kojima se nastojimo ponašati. Smatramo da je u ovom trenutku bolje usporiti neke preventivne programe, nacionalne programe probira, nego ljude izvrgnuti dodatnim opasnostima", kaže doktor Ivan Milas, predstojnik Klinike za tumore.

Da zdravstvo izvan korone ne miruje, pokazuje i slučaj implantacije jetre obavljen jučer u KB-u Merkur.

"Ova transplantacija je zadnji vlak za nju, da se ovo preživi sve skupa. Ne znam je li mogla preživjeti još, dva, tri, četiri tjedna, mjesec dana plafon", kaže primarijus Branislav Kocman, voditelj Centra za transplantaciju KB-a Merkur. 

Na pitanje znači li to da će se drugim kandidatima za transplantaciju stanje sad drastično pogoršati, budući da nisu u mogućnosti dobiti organ, primarijus odgovara: "Gledajte, ovakva je situacija. Mi ćemo transplantirati, pitanje je broja organa."

Srce će biti još teže dobiti, zatvoren je KB Dubrava, pacijente preuzima KBC Zagreb.

"Za sada je kao i u ratno doba sve suspendirano i svedeno na minimum. I u ostalim se bolnicama, vjerujem, zbrinjavaju samo najhitniji bolesnici", kaže docent Igor Rudež, pročelnik Zavoda za kardijalnu transplantacijsku kirurgiju KB-a Dubrava.

Smatra da će liste čekanja sigurno biti veće, ali poručuje  da su oni tu i da nikad nisu bježali od posla.

"S te strane naši pacijenti ne trebaju biti zabrinuti", poručuje. 

U KBC-u Zagreb pozivaju sve dosadašnje ili buduće pacijente koji primijete zabrinjavajuće simptome ili promjene, da se prvo jave svom liječniku.

Ako osjećate da je nešto s vašim tijelom ozbiljno neuobičajeno, nemojte ostati doma.