Član Uprave NEK-a Saša Medaković rekao je da je za uvođenje suhog skladišta bilo potrebno provesti više pravnih postupaka, te da je suho skladište zgrada dimenzija 50 puta 70 puta 20 metara. Debljina armirane betonske ploče je 1,75 metara i uključivši i obodne zidove osigurava zaštitu od poplava te omogućava sidrenje skladišnih spremnika.
Projekt je pripreman gotovo osam godina, a objekt za skladištenje verificiran stogodišnjim jamstvom. Istrošeni gorivi elementi od sada će se skladištiti na moderniji i još sigurniji način. Medaković je kazao da se razmatralo i mokro skladištenje, dosta jeftiniji projekt, no da su se u NEK-u odlučili za sigurniju i moderniju varijantu.
Odlaganje istrošenog nuklearnog goriva i odlaganje niskog i srednjeg radioaktivnog otpada obveza je Slovenije i Hrvatske koje su sklone zajedničkom rješenju, rekao je Medaković i nastavio da rješenje ide "ka dubokom geološkom odlaganju". Dodao je da se trenutno lokacije za to odlaganje ne razmatraju.
Inženjer za nuklearno gorivo NEK-a Andrej Kavčić je rekao da je izgradnja zgrade za skladištenje formalno, dakle sa svim dozvolama, završena u siječnju ove godine.
Po Kavčiču, prednosti suhog skladištenja istrošenog goriva su veća sigurnost u usporedbi s postojećim načinom zbrinjavanja u bazenu, dugoročno osigurano hlađenje bez djelovanja rashladnih sustava (hlađenje protokom zraka), minimalno potrebno održavanje objekta te minimalan utjecaj na okoliš.
Izvijestio je da će se istrošeni gorivi elementi skladištiti u posudi za zbrinjavanje istrošenog nuklearnog goriva u kojem je helijeva atmosfera. Upotrebljavat će se sustav zbrinjavanja u višenamjenskim posudama za istrošeno gorivo, a u svakom je prostor za 37 gorivih elemenata.
U suhom skladištu je prostor za 70 spremnika, odnosno oko 2.600 gorivih elemenata. Do jeseni ove godine bit će izvedena prva kampanja premještanja 16 spremnika s 592 goriva elementa, a druga je predviđena za 2028. godinu, kazao je Kavčič.
"Uvođenjem suhog skladišta uvažavat ćemo međunaorodno priznatu praksu i iskustva te se pridružiti državama koje već koriste najsuvremenije sigurnosne zahtjeve u privremenom skladištenju istrošenog goriva", rekao je i dodao da suho skladištenje već koristi nekoliko europskih država te SAD.
Pročitajte i ovo
Član Uprave Gorazd Pfeifer rekao je da od zadnjeg remonta, odnosno listopada prošle godine, NEK radi punom snagom, stabilno i sigurno, te da je zima odrađena bez problema.
Ove godine obilježava se 40 godina NEK-a tijekom kojih je proizvedeno više od 200 teravatsati električne energije. Hrvatska i Slovenija godišnje potroše nešto više od 30 teravatsati. NEK pridonosi s 15-ak posto potreba za električnom energijom u Hrvatskoj, a 20 posto u Sloveniji, a stigla je suglasnost za nastavak proizvodnje struje iz NEK-a idućih 20 godina.
Godišnje se investira oko 50 milijuna eura za održavanje i modernizaciju elektrane, što znači da približno 30 posto od cijene električne energije ide u investicije.
