Hrvatska je svrstana među četiri europske zemlje s najnižim stopama izlaznosti na izbore, pokazala je to nedavna studija Zaklade Fridrich Ebert. Na posljednjim parlamentarnim izborima 2020. godine izlaznost je bila svega 46,4 posto te samo Rumunjska, Bugarska i Albanija imaju niži odaziv od Hrvatske.
Svoga se glasa odreklo čak 53 posto ljudi te tako dozvolilo da ova druga polovina odlučuje u njihovo ime.
Nažalost, mnogi ljudi nisu svjesni da je glasanje izuzetno važna građanska dužnost, da je uistinu svaki glas bitan i da je to jedino oružje koji građani posjeduju u borbi za bolji život. Isto tako visoka izlaznost omogućava biranje i trećih, četvrtih opcija kako u Saboru ne bismo imali monopol samo većih političkih stranaka.
Izlazak na izbore je važan jer na taj način vi odlučujete tko će odlučivati o vašim radnim mjestima, plaćama, životnom standardu... Ako ne izađete na izbore, netko će drugi odlučivati umjesto vas i onda se poslije ne biste trebali žaliti što je situacija takva kakva jest.
Mnogi građani misle, moj glas ionako ništa ne može promijeniti i nije bitan. No, to nije točno.
Pročitajte i ovo
Planirajte kupovinu
Detaljno radno vrijeme trgovina i šoping-centara na dan izbora
Primjer toga su i izbori 2021. kada je Općina Rasinja u Koprivničko-križevačkoj županiji izabrala je novog načelnika, i to na prilično dramatičan način. Dosadašnji načelnik Danimir Kolman (HNS, HDZ, HSS, HSU) osvojio je 732 glasa birača, dok je protukandidat Davor Tetec ispred SDP-a i HSLS osvojio 731. Dakle, Kolman je pobijedio i to samo s jednim glasom razlike.
Pročitajte i ovo
17. travnja
ANKETA Za koga biste glasali da su danas izbori?
Pročitajte i ovo
Mala škola izbora
Što je izborna šutnja?
Izbori 2017. godine u općini Smokvica dokazali su da je svaki glas bitan. Presudio je samo jedan glas, 298 za HDZ i 299 za SDP za mladog kandidata Kuzmu Tomašića.
"Presudio je jedan glas, ali pobjeda s jednim više ili tisuću je pobjeda", rekao je tada Tomašić. I to je istina.
Ako sa strane stavimo izbore, brojni primjeri iz svakodnevnog života govore nam da je važno izreći svoj stav, što u većini slučajeva i radimo.
Pročitajte i ovo
Mala škola izbora
(Ne)važeći glasački listići: Što sve nije dopušteno napraviti tijekom glasanja?
Pročitajte i ovo
Mala škola izbora
Znate li gdje i kako glasati?
Želite li u svojoj zgradi promjene otići ćete na sastanak kućnog savjeta i glasati. Pogotovo kada je riječ o nekim promjenama. Ne želite da susjed Pero, koji živi na prvom katu i kojem lift nije potreban presudi da svi ostali ne dobiju lift, samo zato što se vama toga dana nije dalo otići na sastanak. Otići ćete na sastanak kućnog savjeta kada se donosi odluka o promjeni krova na vašoj zgradi, jer znate da tom istom susjedu Peri, kojem nije potreban lift, živo se fućka i za promjenu krova, jer on s time nema problema. Otići ćete i borit ćete se svojim glasom.
Uzmimo primjer roditeljskog sastanka na kojem roditelji odlučuju na koje će maturalno putovanje otići njihova djeca te gdje će biti smještena. Većina roditelja dolazi na takve sastanke, koji često znaju biti i burni jer se roditelji često imaju drugačije viđenje gdje bi njihova djeca trebala ići i u kakav hotel bi trebali biti smješteni.
Primjerice, mama Marija za svoga sina Ivana želi samo najbolje, nije joj problem ništa platiti i hotel ispod 5 zvjezdice ne dolazi u obzir, a smatra da bi njezin Ivan trebao ići na neku "finiju destinaciju" od primjerice Selca ili Novog Vinodolskog poput Dubrovnika. U jednom razredu više je mama Marija, no isto tako puno je roditelja koji se s time ne slažu. Da oni toga dana nisu izašli na roditeljski sastanak i glasali za neku drugu opciju, većina roditelja svojoj djeci ne bi mogla priuštiti maturalno putovanje.
E, pa onda izađite u srijedu, 17. travnja, na izbore i glasate, da poslije ne ispadne da baš susjed Pero ili mama Marija odlučuju o vašoj sudbini i vašem životu.
P.S. I susjed Pero i mama Marija su stvarno ok i imaju pravo na svoje mišljenje.