EKOLOŠKI PRIHVATLJIV ENERGENT
Prije samog početka komercijalnog uspjeha prirodnog plina, u upotrebi je bio gradski plin, čije je porijeklo potpuno drugačije od ovoga koji sada koristimo; dobivao se iz ugljena te je bio otrovan i opasan.
Prirodni plin, koji danas koristimo, ima najniže emisije ugljikova dioksida u usporedbi s loživim uljem ili pak ugljenom i naftom, što ga u odnosu na ostala fosilna goriva čini čišćim i ekološki prihvatljivim izvorom energije. Njegov glavni sastojak, metan, sagorijeva gotovo u potpunosti i ne ostavlja tragove poput pepela. Važno je znati i da upravo ekološka prihvatljivost nema utjecaja na njegovu funkciju te nam omogućava da njegovom uporabom manje zagađujemo okoliš.
NOVE TEHNOLOGIJE PRIDONOSE ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI
Svi koji u svom kućanstvu imaju energent kao što je plin žele postići veću iskoristivost te manji trošak. Zahvaljujući brojnim novim tehnologijama to je moguće i postići.
Tu se prvenstveno radi o ugradnji kondenzacijskog bojlera na plin, pomoću kojeg pojedino domaćinstvo ostvaruje energetske, ali i financijske uštede. On je do 60 posto efikasniji od običnog atmosferskog bojlera zbog svoga načina rada. Troši manje plina jer koristi dimne plinove koji inače izlaze van iz sustava za dodatno zagrijavanje vode te koristi dio topline koji odlazi atmosferu za zagrijavanje vode kondenzacijom tj. vraćanjem topline u proces.
Osim kondenzacijskog bojlera postoje još dva aspekta moderne tehnologije koja ga čine ekološki, ali i financijski prihvatljivijim, a to je moguća zamjena ložišta kotlovnica u izdvojenim sustavima (npr. kotlovnice u zgradama) koja koriste lož ulje kao energent te u kućanstvima putem integracije sa solarnom ili kondenzacijskom tehnologijom ili s plinskom dizalicom topline.
PRISTUPAČNOST OPSKRBE I POUZDANOST DISTRIBUCIJSKE MREŽE
Prirodni (ili zemni) plin poznat je kao jedan od onih tipova energenata s najpouzdanijim izvorima, ali i najpovoljnijim na svjetskoj i europskoj razini. Europa je prekrivena mrežom plinovoda, a u Hrvatskoj je najgušća u kontinentalnom i središnjem dijelu te Istri i Primorju.
Velik broj urbanih središta u Hrvatskoj ima razgranatu distribucijsku mrežu koja ima više dobavnih pravaca.
Uzmimo za primjer neke veće gradove Hrvatske. Za opskrbu na području grada Zagreba postoji plinovodni prsten sa 6 mjernih redukcijskih stanica te u slučaju da bilo koji od njih „ispadne“ ili prestane s radom, može ga zamijeniti neki od ostalih pet te tako osigurati potrebnu opskrbu plinom. Za opskrbu grada Osijeka koristi se plinovodni prsten s čak 16 priključaka te u slučaju da se dogodi da je dio infrastrukture van funkcije plin će i dalje dolaziti iz drugog dobavnog pravca.
S takvim ‘’zaleđem’’ i podrškom nije ni čudo kako u proteklih 40 godina u Hrvatskoj nije zabilježen značajniji prekid u opskrbi kućanstava plinom.
RASPROSTRANJENOST I KORIŠTENJE U HRVATSKOJ
Naša kućanstva se prirodnim plinom najviše koriste za potrebe grijanja, no ovaj energent služi i za pripremu tople vode ili potrebe kuhanja. Trenutačni podatci govore da se plinom u Hrvatskoj danas koristi gotovo 630.000 kućanstava.
Iako dosta ovisi o veličini prebivališta i energetskoj učinkovitosti, prosječnoj temperaturi i trošilima, kad govorimo o kućanstvima njihova prosječna potrošnja kreće se od 10 do 15 tisuća kWh. Primjerice, u domu četveročlane obitelji, koja živi u 70 m2, na godišnjoj razini potroši se oko 12.000 kWh (1.250 m3 plina). U primorskom dijelu brojke su nešto manje, oko 10.000 kWh (oko 1.050 m3 plina).
Povoljni uvjeti na tržištu plina omogućili su da HEP kao ovlašteni dobavljač plina za potrebe javne opskrbe kućanstava od 1. travnja ove godine snizi cijenu opskrbljivačima za čak 8,1 posto, što je rezultiralo manjim cijenama za krajnje korisnike.
To se odnosilo na čak 91.200 kućanstava na opskrbnom području HEP PLINA-a, a u brojkama to znači da sada korisnik s godišnjom potrošnjom od otprilike 15.000 kWh plaća cijenu manju od 243 kune na godišnjoj razini.
Najviše se prirodnog plina u RH troši za energetsku transformaciju, a tu prednjače HEP i Petrokemija te ostali potrošači u gospodarstvu kao što su sušare, plastenici, šećerane i ciglane.
Potrošnja energenata i potreba za energijom pa tako i plina u budućnosti će padati. Padu potrošnje uvelike pridonosi to što se sve učinkovitije upravlja plinom jer tehnologija s visokim stupnjem iskoristivosti postaje sve dostupnija. Tome u prilog ide i energetska obnova zgrada.
Još je važno istaknuti kako nastupa potpuna liberalizacija plinskog tržišta, što znači da HERA, regulatorna agencija, više neće moći mijenjati cijene plina te će sama cijena ovisiti isključivo o tržišnim kretanjima.
Aktivno sudjelovanje HEP-a na tržištu plina i dugogodišnje iskustvo HEP PLINA u djelatnosti distribucije i opskrbe električnom energijom na području Istočne Hrvatske jamac su da društva HEP grupe spremno dočekuju punu deregulaciju tržišta koja nastupa 1. travnja 2021. godine.
Sadržaj je napravljen u produkciji Nova Studija, native tima Nove TV, u suradnji s partnerom HEP po najvišim profesionalnim standardima.
