Novi Zakon o posredovanju u prometu nekretninama stupio je na snagu, a njime bi se trebao uvesti red na tržištu, koje već neko vrijeme izgleda kao Divlji zapad.
Za razliku od dosadašnje prakse, novi zakonski okvir postavlja strože kriterije za poslovanje agencija i dobivanje licenci s ciljem zaštite potrošača.
Agencijama je sada strogo zabranjena praksa koju su nemilice koristile, a to je da razgledavanje nekretnine uvjetuju potpisivanjem ugovora o posredovanju.
Posrednik stječe pravo na posredničku naknadu tek nakon sklapanja ugovora za koji je posredovao, osim ako nije ugovoreno da to pravo nastaje već sklapanjem predugovora. Djelomično ili potpuno plaćanje posredničke naknade ne smije se zahtijevati.
Isto tako, regulira se i naplaćivanje provizije, koju agencije nerijetko naplaćuju i od prodavatelja i od kupca s kojim nemaju ugovor. Ubuduće posrednik od svake strane, kupca i prodavatelja, može naplatiti najviše 50 posto ukupne naknade koja je propisana cjenikom koji je sastavni dio ugovora. Osim toga, ukupna naknada neće smjeti premašivati maksimalni iznos iz važećeg cjenika. Na primjer, ako agencija uzima proviziju od 3 posto, može je naplatiti ili 3 posto od kupca ili 3 od prodavatelja. Ili pak po 1,5 posto od obje strane, ali za različite usluge. Od jedne, primjerice, za oglašavanje, a od druge za uknjižbu nekretnina i pravne poslove.
Pročitajte i ovo
Druga velika promjena je da agencije više neće moći krasti oglase iz oglasnika i neovlašteno nuditi kvadrate koji se nalaze u oglasnicima bez pristanka druge strane. Naime, novi zakon eksplicitno propisuje da agencija ne smije oglašavati nekretninu ako prethodno s vlasnikom nema sklopljen pisani ugovor o posredovanju.
Svaka agencija za nekretnine sada je zakonski obavezna u radnom odnosu na puno radno vrijeme imati barem jednog agenta koji je stručno osposobljen za te poslove. Osposobljenost se dokazuje isključivo potvrdom o položenom stručnom ispitu. Za provođenje ispita ovlasti ima Hrvatska gospodarska komora.
Agencije u svakom oglasu moraju jasno istaknuti svoj identifikacijski broj iz Registra HGK-a kako bi kupci znali da posluju s legalnim subjektom.
Ako Državni inspektorat utvrdi da posrednik radi bez potrebnog rješenja ili ne ispunjava uvjete, zabranit će mu se daljnje obavljanje djelatnosti.
Pročitajte i ovo
Zakon predviđa velike novčane kazne za prekršitelje. Za opće prekršaje, poput nepravilnog oglašavanja, neisticanja općih uvjeta poslovanja ili naplate provizije veće od propisane, posrednici mogu biti kažnjeni iznosom od 3000 do 6000 eura.
Mnogo strože kazne, u rasponu od 15.000 do 30.000 eura, predviđene su za one koji obavljaju djelatnost bez potrebnog rješenja Ministarstva ili prestanu ispunjavati ključne zakonske uvjete. Također, sami agenti kao fizičke osobe podliježu kaznama od 3000 do 6000 eura ako poslove obavljaju bez upisa u Imenik agenata ili ako su istovremeno zaposleni kod više posrednika.
Agencije će ubuduće morati imati policu osiguranja koja pokriva najmanje 100.000 eura po pojedinom štetnom događaju, odnosno ukupno 300.000 eura na godišnjoj razini. Time se jamči da će kupci i prodavatelji biti adekvatno obeštećeni u slučaju bilo kakvih pravnih propusta ili profesionalnih pogrešaka posrednika.
