Na početku sjednice Vlade premijer Plenković osvrnuo se na političke aktualnosti. Podsjetio je kako je Vlada u petak uputila pismo čelnicima država članica i Europskoj komisiji za potporu ulasku Hrvatske u Europski tečajni mehanizam II (ERM II), u kojem je naglašeno kako je cilj ulazak u ERM II i Bankovnu uniju već u srpnju ove godine.
Pročitajte i ovo
Kazao je kako je ovih dana Vlada imala intenzivnu komunikaciju s Europskom komisijom o proračunu EU-a.
"Želimo Hrvatskoj osigurati sigurnosnu mrežu. Obavljene su i konzultacije s kancelarkom Merkel. Ona je zadovoljna kako smo vodili sve sjednice iz Zagreba. Dogovorili smo sve ključne teme kako bi tranzicija prošla u redu. Razgovarao sam i s predsjednicom EK-a o pripremi sastanka o proračunu", kazao je i potvrdio informacije kako bi Austrija trebala otvoriti svoje granice s Hrvatskom od 15. lipnja, a Mađarska od ovog petka, 12. lipnja.
"Mi ćemo kao Vlada učiniti sve da se ova sezona odvije što je najbolje moguće", rekao je premijer komentirajući turističku sezonu. Komentirao je i nedavne provokacije mađarskog premijera Viktora Orbana.
Poručio je da mu je Orban kazao da Mađarska nema nikakvih teritorijalnih pretenzija u Hrvatskoj.
"Interpretacije koje su bile prenesene bile su pogrešne. Poručio sam jasno da Hrvatska štiti svoje interese i odbija bilo kakve rasprave o pretenzijama na svoj teritorij", kazao je Plenković.
Sastanak Savjeta za pregovore s MOL-om
Osvrnuo se i na sastanak Savjeta za pregovore s MOL-om.
"Imali smo videokonferenciju s predstavnicima naših investicijskih savjetnika koji je obavio temeljitu i dubinsku analizu kompanije. Slijedi i nastavak razgovora s MOL-om i očekujemo konačno izvješće tijekom srpnja. Za realizaciju transakcije potreban je dogovor dviju strana. Mi ćemo voditi računa o zaštiti interesa Hrvatske. Sastanak je bio kvalitetan i sadržajan", kazao je Plenković.
Napomenuo je kako šteta od potresa u Zagrebu iznosi 86 milijardi kuna te dodao kako će Hrvatska tražiti zajam za obnovu.
Vlada će, naime, Europskoj komisiji uputiti zahtjev za pomoć iz Fonda solidarnosti Europske unije za sanaciju izravne štete uzorokovne potresom u Zagrebu i okolici koja je procijenjena na 86 milijardi kuna, a iz Fonda je moguće dobiti najviše 600 milijuna eura.
Vlada je na sjednici donijela Zaključak u vezi s prihvaćanjem Zahtjeva za dodjelu sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije koji je usklađen s metodologijom UN-a, EU-a i Svjetske banke, što je neophodno za propisano podnošenje zahtjeva za pomoć iz EU-ova fonda solidarnosti.
Izravna šteta na području Grada Zagreba i Krapinsko-zagorske županije na 25 tisuća objekata prema toj je metodologiji procijenjena na 86 milijardi kuna ili 11,5 milijardi eura, rekao je premijer Andrej Plenković te dodao da je o hrvatskom zahtjevu "senzibilizirana Europska komisija", koja će ga razmotriti.
Najveći mogući iznos pomoći 600 milijuna eura
Najveći mogući iznos pomoći iz fonda je oko 600 milijuna eura. Očekuje se da bi prvih 100 milijuna eura Hrvatskoj na raspolaganju bilo već ovoga ljeta, a ostatak do kraja godine. Sredstva pomoći mogu se koristiti 18 mjeseci od odobravanja.
Želeći oslikati financijske razmjere štete, ministar regionalnoga razvoja i fondova EU-a Marko Pavić rekao je da cijela EU-ova sedmogodišnja financijska omotnica za Hrvatsku iznosi 10,7 milijardi eura.
Sredstva pomoći mogu se po njegovim riječima prvenstveno uporabiti za obnovu bolnica i škola, popravak infrastrukture i postrojenja za opskrbu energijom, pitkom vodom i telekomunikacije.
Premijer Plenković dodao je da je iznos ukupne izravne štete jednak 60-postotnom udjelu u državnom proračunu te da bi njime mogla biti izgrađena 22 pelješka mosta s pristupnim cestama.
Najavio je da će Vlada tražiti i druge izvore financiranja za obnovu Zagreba i okolice te da donatorske konferencije nisu opcija unutar EU-a, jer se one organiziraju za treće zemlje.
Iz sredstava Fonda osigurat će se i 54 milijuna kuna za najam zamjenskih stanova građana koji se ne mogu vratiti kući, jačanje infrastrukture kulturnog nasljeđa i zaštite lokaliteta te troškove čišćenja, rekao je ministar Pavić.
Proširen krug usluga Cro kartice na privatni smještaj, agencije i charter
Vlada je u četvrtak izmijenila Odluku o uvođenju mjere za poticanje potrošnje u ugostiteljstvu i turizmu RH ili o tzv. Cro kartici, čime je njezin dosadašnji krug usluga proširen i na usluge privatnog smještaja, putničkih agencija i charter tvrtki, a ministar turizma Gari Cappelli najavio je i da će prve kartice biti izdane 1. srpnja.
Napominjući kako je današnja izmjena nadopuna Vladine Odluke o uvođenju mjere za poticanje potrošnje u ugostiteljstvu i turizmu u RH, donešene 18. prosinca 2019., ministar Cappelli na Vladi je kazao da se time uvodi Hrvatska turistička kartica (ili češće nazivana Cro kartica) kao gospodarska mjera za poticanje domaćih turističkih kretanja i potrošnje u hrvatskom ugostiteljstvu i turizmu.
Time se ide i ka povećanju udjela domaćih turista u ukupnim brojkama, popunjenosti smještajnih i drugih kapaciteta te za smanjenjem sezonalnosti uz porast primitaka radnika po osnovi radnog odnosa.
U sve su uključene i banke, koje su se javile na natječaj Ministarstva turizma, a od njih sedam, kako je najavio ministar na Vladi, prva će biti spremna za izdavanje tih kartica 1. srpnja, čemu je dodao da su "do sada banke naručile nekoliko tisuća kartica".
Kazao je i da pravo na tu karticu imaju zaposleni s ugovorom o radu, obrtnici, djelatnici slobodnih zanimanja te poljoprivrednici.
Novost privatni smještaj, putničke agencije i charter plovila
"Do sada je ta kartica bila za usluge smještaja te hrane i pića u ugostiteljskim objektima, a sada se proširuje krug usluga i na putničke agencije te touroperatore, što omogućava i plaćanje paket aranžamana kod ugostitelja, ali i privatnih iznajmljivača, kojih imamo registriranih 108 tisuća. Također se širi krug usluga i na iznajmljivače plovila tj. charter tvrtke, što isto prije nije bilo", objasnio je ministar.
Sva ta tri segmenta ponude označio je važnim u ukupnom turizmu, dodajući i kako se ta kartica može sada koristiti u cijeloj Hrvatskoj, iako je prvobitno bilo zamišljeno za jačanje kontinentalnog turizma.
"Unatoč problemima s koronakrizom vjerujemo da će se poslodavci odazvati na te kartice, a prije krize u anketi Ministarstva njih 63 posto kazalo je da bi dali određena sredstava radnicima za tu karticu. Sada će to kriza sigurno umaniti, ali je to u dugoročnom programu Vlade i od toga se koristi očekuje u idućih nekoliko godina", rekao je ministar.
U Hrvatskoj 60 tisuća turista
Naglasio je na Vladi i da je trenutno u Hrvatskoj 60 tisuća turista, ponovivši svoje ranije prognoze da bi se u hrvatskom turizmu, ako se zadrži sadašnja dobra epidemiološka situacija, moglo dosegnuti 30 do 35 posto lanjskog prometa, što, kako je dodao, prije kratkog vremena, nitko nije mogao ni zamisliti.
"Trenutno imamo i već najavljenih oko 200 tisuća dolazaka u Hrvatsku i bližem roku od osoba koje su ispunile aplikaciju, za srpanj i kolovoz se još ne zna, ali jasno je da jača promet ulaska u Hrvatsku svakim danom", istaknuo je ministar, spomenuvši u svemu važnost otvaranja granica i uložćenog truda prema brojnim zemljama, pa i Austriji, koju je označio "itekako važnim partnerom za hrvatski turizam sa njihovih oko 1,5 milijuna turista".
Najavio je i da se sada može računati i na mađarske turiste, i to već od ovog petka, a kasnije i iz drugih zemalja, pa i iz Njemačke, iza 15. lipnja, kao i da je sada važno dobro isplanirati i kako otvoriti granice sa Bosnom i Hercegovinom, pogotovo zbog, kako ke kazao, "turista koji bi htjeli na Makarsku rivijeru".
