Na potezu je Državno odvjetništvo: Hoće li ga povući?

Predsjednik je tražio izvješće tajnih službi, o ovome će raspravljati i nadležni saborski odbor. Državno odvjetništvo je ključna institucija koja je sad na potezu.

Pročitajte i ovo lom u stranci Udarac Raspudićima! Napuštanjem Mosta ostaju bez novca iz proračuna, samo je jedan način da ga dobiju izvješće DIP-a Samo jedan mlađi od 30: Objavljeno tko su najmlađi i najstariji izabrani zastupnici i zastupnice

Hoće li Državno odvjetništvo to učiniti - odgovor je hoće.

Sljedećeg tjedna, sukladno zakonu o državnom odvjetništvu, pokrenut će proceduru provjere Linićevih navoda. Poznat je stav Odbora za unutranju politiku i nacionalnu sigurnost . Treba nagalsiti da on ima ograničene ovlasti, on nema ovlasti aparata kaznenog progona, njihov nalaz može bit samo nabrajanje činjenica do kojih su došli, a osuda, ukoliko za to postoji temelj, može bit samo moralna i kretat se u okvirima političke, ali nikako kaznene odgovornosti.

'Svi smo zabrinuti sukobima ovakvih razmjera'

Službeno se nije oglasilo Vijeće za civilni nadzor rada tajnih službi. Većina naših građana vjerojatno niti ne zna da to vijeće postoji, koji su mu članovi, što radi i na koji način nadzire rad tajnih službi. Civilni nadzor tajnih službi je demokratska tekovina koja zahtjeva aktivnost i transparentnost - ali u nas čini se, postoji tek na razini demokratskog dekora.

Saborski odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost objavio je svoje izvješće o nezakonitim zapošljavanjima u SOI u vrijeme Tomislava Karamarka.

U izvješću se govori prije svega o nedostatku političke volje da se u razdoblju od 2006-te do danas donese zakon o sigurnosno obavještajnoj agenciji koji će sadržavati sve parametre potrebne za održavanje stabilne nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske koja je odnedavno i članica Europske unije i mora zadovoljavat standarde zajedničke sigurnosne politike.

Nemalo iznenađuju podaci da SOA nije imala poseban interni akt koji jasno precizira koje kriterije kandidati za posao u tajnoj agenturi moraju ispunjavati. Pojam povjerljivog profila, privatan život, prošlosti kandidata i njegovih predaka, lista genetskih bolesti poput psihijatrijskih poremećaja - za hrvatski obavještajni sustav su nepoznanica. U izvješću saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost tvrdi se da je sve rađeno po nalogu ravnatelja SOA-e pa su počele prozivke Tomislava Karamarka.

Zapošljavani oni koji su pali na sigurnosnoj provjeri

Dok je sadašnji šef HDZ-a Tomislav Karamarko, bio na čelu SOA-e ondje se zapošljavalo nedovoljno transparentno. Iza zatvorenih vrata, zaključila je to većina u Saborskom odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost.

'Bila bi to zavjera koju ne mogu zamisliti'

'Isto tako smo utvrdili činjenicu da je bilo zapošljavanja na jedan dan, ili do tri dana kako bi se kroz sigurnosno - obavještajnu agenciju prešlo u druga tijela državne uprave, uglavnom u carinsku upravu', rekao je Igor Dragovan, predsjednik. Saborskog odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost (SDP)

Takvih je od 2006. do 2008. bilo sedmero. Zapošljavane su i osobe koje su pale na minimalnoj sigurnosnoj provjeri.

Oni koji su ocijenjeni loše, dobili su prolaznu ocjenu, a ispisnicom iz HDZ-a, jamčili su da nisu politički aktivni. Odluke o zapošljavanju bile su diskrecijske naravi.

'Smatramo da se treba deklasificirati tajnost određenih dokumenata i podataka koji su vezani za vrijeme nadzora kako bi ostala državna tijela mogla ispitati sve do kraja.', kaže Dragovan.

HDZ-ovi članovi Odbora, dali su izdvojeno mišljenje.

'Smatramo da se ovdje radi o jednoj isforsiranoj temi, da se radi o tome da je odbor radio po nalogu premijera Milanovića, predsjednika SDP-a', rekao je Gordan Jandroković.

Na ovaj slučaj, dajući izjave o optužbama Slavka Linića, pozornost je skrenuo i premijer Milanović.

'Ono ranije je bio, upotrijebit ću riječ kriminal, kriminal! Sigurnosna agencija se upotrebljavala kao zavod za zapošljavanje za jednu stranku.', rekao je Zoran Milanović.

Što je odbor zaključio, dobili su i predsjednici sabora, vlade i države. Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko o svemu nije bio dostupan za komentar.

Događali se veliki propusti

I ovo izvješće o službama, ali i optužbe koje je iznio Slavko Linić otvaraju niz pitanja o funkcioniranju obavještajne zajednice u Hrvatskoj.

Problem tajnih službi u Hhrvatskoj ne seže od mandata Tomislava Karamarka. On ima korijene u regrutiranju kadrova s početka rata, poslijeratnim procesima i mentalitetom prihvaćanja službi kao oruđem za političke obračune.

U SOA-i za Karamarka bilo nepravilnosti

Sjetimo se za cijelog mandata vlade premijera Račana Hrvatska je bila bez šefa ondašnje POA-e jer se pokojni premijer i predsjednik Mesić nisu mogli dogovorit oko imenovanja Franje Tureka. Prije toga u startu je smijenjen profesor Ozren Žunec koji je htio ustrojiti pravi ozbiljan obavještajni menadžment.

Veliki su se propusti događali - od krivotvorenih putovnica izdavanih u našem konzulatu u Mostaru, mafijaških obračuna, slanja brijunskih transkripata na crno u Haag, kombija britanskih tajnih službi koji su kružili Zagrebom, pomno organiziranog ubojstva Ive Pukanića, Ivane Hodak, otkrili smo činjenicu da su ovdje živjeli srpski državljani koji su sudjelovali u ubojstvu premijera Đinđića i dalje da ne nabrajamo. Sve to govori o velikom problemu Hrvatske u kojoj su službe postale dio verbalnog folklora, pa s njima svatko maše u političke svrhe i kao Linić premijera optužuje bez predočenih dokaza.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook