I dok jedni zaziru od grijanja na struju zbog visokih troškova, drugi pak smatraju da je grijanje na drva dugoročno neodrživo. Iako univerzalnog odgovora na to pitanje nema, ipak postoje određeni čimbenici koji će odabir vrste grijanja učiniti lakšim, a novčanik punijim.
Grijanje na drva
Grijanje na drva i dalje je najjeftiniji, ali i najromantičniji način grijanja u Hrvatskoj. No u urbanim sredinama u kojima se koriste sustavi toplana ili grijanje na struju malo tko ima peć na drva, ali i uvjete za skladištenje tog energenta. Oni koji se ipak griju na čvrsta goriva poput drva kažu da i tu postoje razlike između vrsta. Najisplativije je drvo bagrema koje ima najbolji omjer cijene i kaloričnosti, a zatim ga prate bijeli jasen, hrast i bukva.
Zimi vas pak može zamarati konstantno održavanje vatre i nemogućnost kontroliranja temperature u prostoriji. To vam može lakše poći za rukom ako se grijete na pelet jer su posebne peći za taj energent danas opremljene automatikom, što omogućava kontrolu topline i tempiranje paljenja i gašenja grijanja.
Kao alternativa za čvrsta goriva poput drva ili ugljena tu su i pelet i briket. Oba se rade od biljnih ostataka i imaju dosta sličnosti, ali kada bismo ih uspoređivali, briket odnosi veliku prednost. Osim što je veći i komapaktniji od peleta, pa duže sagorijeva, briket u odnosu na pelet može gorjeti u bilo kojoj peći ili kotlu na čvrsta goriva, dok će vam za grijanje na pelet trebati specijalizirana peć.
U usporedbi s cjepanicom drveta briket je kaloričniji, ali manji, pa se i lakše skladišti, ne stvara štetne plinove prilikom sagorijevanja i ima znatno manju količinu lebdećeg praha, a brže zagrijava prostoriju. Briket je neznatno skuplji od drva ako se uzme u obzir piljenje, dostava i možebitno nepravilno skladištenje zbog kojeg drva mogu biti vlažna i time manje učinkovita. To u konačnici šteti kotlu i dimnjaku te se pri sagorijevanju ispuštaju mikročestice koje su štetne za zdravlje. Brikete u ljetnom razdoblju možete naći po jeftinijim cijenama ili uhvatite akciju u Plodinama do kraja rujna u kojoj 10 kg briketa možete kupiti za 11,90 kuna.
Grijanje na struju
Grijanje na struju najkomforniji je način grijanja, rekli bi mnogi, nekima i jedini način grijanja, ali nikako ne i najjeftiniji. Ipak, troškovi su manji ako se grijete preko inverterskog klima-uređaja.
Razne grijalice i kaloriferi odličan su pomagač u periodu kada toplana još nije pustila grijanje ili kada nabrzinu treba podići temperaturu u sobi u kojoj boravimo, ali nisu dugoročno održivo rješenje kao i termoakumulacijske peći.
U stambenim zgradama u primjerice Dalmaciji dobro će doći i konvektorske grijalice, električni ili uljni radijatori koje do kraja rujna možete naći po povoljnijim cijenama u Plodinama. Zimi će, ne sumnjamo, brzo zagrijati burom rashlađene spavaće sobe te biti ekonomičnija opcija od prethodno spomenutih električnih grijalica.
Grijanje na struju dostupno je u svakom trenutku na vašu potrebu bez naručivanja energenata, skladištenja, čišćenja, posebne pripreme ili ovisnosti o nekom drugom. Topli dom dostupan je kad vi to želite jednostavnim pritiskom na gumb, a to ima i svoju cijenu.
Grijanje na plin
Grijanju na struju u jednostavnosti korištenja parirat će centralno grijanje na plin, koje je od njega znatno jeftinije, pogotovo ako posjedujete kondenzacijski plinski kotao. Zgrade i kuće u urbanim sredinama koje imaju mogućnost spajanja na gradski plinovod većinom biraju takav sustav grijanja jer je jednostavniji i isplativiji od toplane ili grijanja na struju.
Voda koja se zagrijava u plinskom kotlu u takvim će se kućanstvima koristiti za tuširanje, pranje suđa, ali će se, kada vi to dopustite, odaslati u radijatore i podno grijanje. Plinski bojleri redovito se moraju servisirati prije početka sezone, što vas može koštati od 500 do 600 kuna, a zanemarivanje može biti kobno.
Imate li kondenzacijski bojler i pametni termostat, grijanje u potpunosti možete regulirati na daljinu – upaliti ga sat vremena prije nego što se vraćate s posla ili na autocesti dok se vraćate s praznika – a time i pametnije upravljati troškovima.
Takav sustav grijanja možete pokrenuti i izvan sezone grijanja, za malo hladnijih početaka jeseni ili ga ugasiti kod blažih završetaka zime, za razliku od onih koji ovise o gradskoj toplani. Ipak, mnogi koji su navikli na toplinu radijatora zimi koju stvara gradska toplana reći će kako centralno grijanje mora potrošiti puno više energije kako bi dosegnulo tu temperaturu u prostoriji.
Bilo kako bilo, jedno je jasno
Grijanje na drva još uvijek je najjeftinije, zahtijeva najviše angažmana i ''najneurednije'' je. Grijanje na plin dolazi po ekonomičnosti na drugo mjesto, pogotovo ako se voda zagrijava preko kondenzacijskog bojlera. Takav je način grijanja, čini se, dugoročno održiv i trenutačni omjer cijene i učinkovitosti je odličan.
Grijanje na struju još uvijek je najskuplji način grijanja, ali i najkomforniji. Nakon hlađenja zbog promjene vremenskih prilika i vanjske temperature klimu brzo možete prilagoditi i upaliti grijanje kad vi to želite.
Uz to postoje i mnoge privremene opcije koje vam mogu pomoći da se brzo zagrijete, primjerice u obliku grijalica koje vas po sniženim cijenama čekaju u Plodinama do kraja rujna.
