Croatia Airlines ide na prodaju: 'To je nužno za opstojnost kompanije'

Hrvatska je Vlada na današnjoj sjednici donijela odluku o pokretanju postupka javnog prikupljanja ponuda za prodaju dionica nacionalnog avioprijevoznika Croatia Airlinesa. Točku je u Banskim dvorima prezentirao ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić.

Pročitajte i ovo "Ako se Plenković ukakio..." Bivši Milanovićev ministar: ''Ovo je igra velikih karata, stavili smo sve na crveno'' Na zatvorenom dijelu sjednice Imenovani novi predstavnici brojnih institucija: Na popisu se nalaze Jadrolinija, Novinarsko društvo, HGSS i brojni drugi

'Pronalazak strateškog partnera je jedini razuman korak u daljnjem poslovanju Croatia Airlinesa', kazao je Hajdaš Dončić, podsjećajući da je država tu tvrtku dokapitalizirala s oko 1,1 milijardi kuna.

>> Kreće proces prodaje Croatia Airlinesa

'Nužno je za osiguravanje daljnje opstojnosti Croatia Airlinesa, tog vrlo važnog čimbenika u hrvatskom gospodarstvu koji najveći utjecaj ima na turizam, da pokrenemo proceduru pronalaska strateškog partnera', kazao je još ministar. rekao je da se prodaje 49 posto državnog udjela, odnosno oko 4,8 milijuna dionica nominalne vrijednosti 200 kuna.

'Hrvatska će zadržati 50,25 posto udjela', dodao je Hajdaš Dončić i najavio da bi cijeli postupak mogao trajati od 8 do 10 mjeseci.

Na kraju je istaknuo da novac od prodaje državnog udjela neće ići u državni proračun, nego u kompaniju.

Zaokret u subvencioniranju obnovljivih izvora energije

Na dnevnom redu sjednice Vlade bio je, među ostalim, i Prijedlog nacionalnog akcijskog plana za obnovljive izvore energije do 2020. godine (EU). Dokument ima ukupno 120 stranica, a na sjednici Vlade ukratko ga je predstavio ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.

Naveo je da je udio obnovljivih izvora energije u bruto finalnoj potrošnji 2006. godine bio iznosio 12,6 posto, a da je on danas premašio 16 posto. Cilj je do 2020. godine dodatno ga povećati na 20 posto.

'Dosadašnja strategija iz 2009. godine postavljena je na relativno visokim očekivanjima rasta potrošnje energije. Predviđalo se 2,7 posto rasta potrošnje godišnje, a danas u trendovima možemo vidjeti da smo imali prosječni pad od 1,3 posto', rekao je Vrdoljak.

Najavio je zaokret u državnim subvencijama obnovljivih izvora. Glavnina će novca s vjetroelektrana biti preusmjerena na postrojenja na biomasu, bioplin, kogeneracijska postrojenja i male hidroelektrane.

'Ta postrojenja imaju puno veći društveni doprinos od vjetroelektrana, imaju puno veći broj zaposlenih, cijeli induistrijski sektor se za te energane veže, a poticaji pritom ostaju u državi, ostaju među našim zaposlenim ljudima', pojasnio je Vrdoljak.

Kazao je i da će se za ostvarenje cilja od 20 posto udjela do 2020. godine ovim zaokretom u subvencioniranju iz proračuna potrošiti oko 7 milijardi kuna manje - prema strategiji iz 2009. planiralo se do 2020. potrošiti 21, a prema novom akcijskom planu taj iznos pada na nešto manje od 14 milijardi kuna.

>> 'Žao mi je ako nekome smeta što se pismo drugog naroda koristi na javnim zgradama'

Vlada je razmotrila i Prijedlog uredbe o naknadi za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije. Visina naknade za poticanje iznosi 0,035 kn/kWh za sve kupce električne energije.

Između ostalog, dana je i suglasnost HŽ Infrastrukturi za podizanje kredita u svrhu financiranja osuvremenjivanja i izgradnje željezničke infrastrukture.

Donesena je i odluka o jačem hrvatskom angažmanu u misiji EULEX na Kosovu. Umjesto dosadašnja četiri policijska službenika, u toj će misiji moći sudjelovati do 14  hrvatskih policajaca. (D.M./Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook