Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova demantiralo je u četvrtak srbijanske medije koji su objavili da je Hrvatska dala pismenu suglasnost Srbiji za otvaranje pregovaračkog poglavlja 23 u pregovorima sa Europskom unijom, priopćivši da se radi o propagandi u svrhu dezinformiranja javnosti. No, Europska komisija tvrdi suprotno.


Povjerenik za pregovore o proširenju i susjedsku politiku Johannes Hahn izjavio je u četvrtak da je postignut dogovor s Hrvatskom u vezi s otvaranjem poglavlja 23 Pravosuđe i temeljna prava i da bi to trebalo biti potvrđeno sljedeći tjedan na sastanku Corepera, tijela koji čine veleposlanici zemalja članica.

Vezani članci Nikola Selaković Reagirali iz Srbije: ''To je jedna od najglupljih i najbesmislenijih nota koje smo do sada primili'' Ministarstvo vanjskih poslova MVEP uputilo prosvjednu notu Beogradu zbog prijetnji hrvatskoj manjini

"Puno sam investirao u troškove telefoniranja i mogu reći da smo sinoć postigli dogovor, a formalnu odluku očekujemo sljedeći tjedan", rekao je Hahn skupini novinara.

Na upit novinara je li mu hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač rekao da će deblokirati poglavlje 23, Hahn je odgovorio: "S njim sam pronašao politički dogovor, koji uzima u obzir njegove primjedbe, a ostalo su tehnikalije."

"Hrvatska je imala neke dvojbe, neke smo stvari pojasnili prije dva tri tjedna, a oko pitanja zakona o univerzalnoj nadležnosti pronašli smo rješenje koje bi trebalo biti prihvatljivo za sve", rekao je Hahn.

U Vijeću EU-a su nešto prije toga rekli da "postoji mogućnost da Hrvatska odustane od svoje suzdržanosti, ali da to još nije potvrđeno" te da će o tome razgovarati veleposlanici.

Hrvatska je tražila da se kao mjerilo za otvaranje poglavlja 23 u pregovorima sa Srbijom od Beograda zatraži puna suradnju s Haškim sudom, ukidanje zakona o nadležnosti Srbije za procesuiranje ratnih zločina na prostoru cijele bivše Jugoslavije te osiguravanje prava hrvatskoj manjini.

U Komisiji kažu da će u zajedničko pregovoračko stajalište EU-a ući formulacija da se srbijanski zakon o univerzalnoj nadložnosti ne smije primjenjivati diskrimantorno.

"Mi razumijemo osjetljivost Hrvatske i da je to za nju osjetljivo i legitimno pitanje, ali mi ne možemo od Srbije tražiti da povuče zakon jer takav sličan zakon ima više država članica EU-a. S obzirom da postoji potencijal zlouoparabe toga zakona, mi ćemo u nacrtu zajedničkog stajališta staviti da ne smije biti diskriminacije u primjeni toga zakona, ali ukidanje zakona ne možemo tražiti", rekao je izvor iz Komisije.

Isti izvor je doda da Hrvatska može bilateralno rješavati ta pitanja kao i druga koje ima, ali da ona ne mogu biti formalna mjerila u pregovoračkom procesu.

Isto vrijedi i u vezi sa zahtjevom za bolju zaštitu prava hrvatske manjine u Srbiji. "Mi ćemo dosta snažno u nacrtu zajedničkog pregovoračkog stajališta pozvati Srbiju da osigura zaštitu tih prava i to ćemo pozorno pratiti, ali niti to ne možemo postaviti kao formalni kriterij jer su prava manjina u državama članica različitio regulirana", rekao je izvor.

Što se tiče trećeg zahtjeva, pune suradnje s Haškim sudom, tu Komisija u potpunosti podržava Hrvatsku. "To nije nikada bilo sporno i mi ćemo stalno pozivati Srbiju na punu suradnju i provedbu svih odluka suda", rekao je izvor.

 

O ovoj novosti izvijestili su srbijanski mediji.

MVEP poslao posve drukčiju poruku

Iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova poslali su posve drukčiju poruku.

"Riječ je o čistoj propagandi u svrhu dezinformiranja javnosti", doznaje se u MVEP-u.

Srbijanska televizija RTS i drugi mediji izvijestili su u četvrtak da je Hrvatska dala pismenu suglasnost Srbiji za otvaranje pregovaračkog poglavlja 23 u pregovorima sa Europskom unijom.

Hrvatska je bila jedina zemlja od 28 članica Europske unije koja nije dala zeleno svjetlo da se poglavlje 23 - Pravosuđe i temeljna prava - otvori u lipnju, objavio je RTS podsjetivši na sastanak u Bruxellesu početkom svibnja.

Predsjedajuća EU Nizozemska je pokušala potaknuti konsenzus zemalja članica podižući pitanje hrvatske blokade na višu razinu, ali je predstavnik Hrvatske ponovio da Zagreb nije suglasan s otvaranjem poglavlja 23 inzistirajući na tri sporne točke - regionalnu jurisdikciju srpskog suda za ratne zločine, suradnju s Haškim tribunalom, te zastupljenosti hrvatske manjine u parlamentu Srbije. (Hina)