Nakon požara u obiteljskom domu Možemo traži odgovornost: Što je Vlada radila nakon požara u Andraševcu?

U sustavu socijalne skrbi upravljanje nad domovima za starije je decentralizirano i u velikoj mjeri privatizirano, ulaganja su nedostatna, a sustav inspekcijskog nadzora nedovoljno je razrađen, ističu iz Možemo!.

Pročitajte i ovo Važno je znati Jeftino je, ali krije brojne opasnosti, od Brankine kuće ostalo je samo zgarište: Ako se tako grijete, na ovo trebate paziti Kritizirala Ustavni sud Kekin prikupila 18 tisuća potpisa i poručila: "Milanović pet godina nije govorio o tome..."

S obzirom na to da je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović najavio da će "odmah započeti s revizijom zakonskih odredbi ili podzakonskih akata koji se tiču kriterija za pružanje socijalnih usluga kako bi oni bili stroži u dijelu koji se tiče sigurnosti objekata koji smještaju korisnike", Možemo! postavlja pitanje što je točno Ministarstvo radilo od požara u domu u Andraševcu do danas. Uz to, traži da se javnost izvijesti o istrazi u slučaju požara u domu u Andraševcu, gdje je u siječnju poginulo šest osoba, te da se detektira objektivna i politička odgovornost za poginule i u Andraševcu i Dugom Ratu.

Sustav smještaja treba redefinirati

Možemo! predlaže da se sustav smještaja starijih i nemoćnih osoba u potpunosti redefinira prema sustavu koji će se usmjeriti na pružanje socijalnih usluga starijim osobama s ciljem što dužeg života u zajednici i vlastitoj obitelji. Predlaže i investicije u sustav javnog organiziranog stanovanja s integriranim socijalnim i zdravstvenim uslugama za starije, napuštanje privatizacije skrbi i mogućnosti udomljavanja odraslih osoba, ali i ukidanje privatnih obiteljskih domova kroz otvaranje kapaciteta javnog sektora za pružanje skrbi i smještaja za starije i nemoćne osobe.

Također se zalaže za donošenje standarda kvalitete, a ne samo fizičkih uvjeta za poslovanje, te za implementaciju specifičnih planova upravljanja rizicima koje je, ističe, potrebno donositi u konzultaciji s radnicima, obiteljima i korisnicima, kao i za unapređenje uvjeta rada i materijalnih prava svih zaposlenih u sustavu. Usluge u privatnom sektoru često nisu u skladu s minimalnim uvjetima i pravilima koje propisuju zakoni i pravilnici, što izlazi na vidjelo u situacijama kada se događaju nesreće poput ove, ocjenjuju iz Platforme.

50 javnih domova, 600 obiteljskih

Hrvatska ima svega 50 javnih domova za starije, a liste čekanja su duge i korisnici su u nedostatku javnih domova primorani smještaj potražiti u privatnima. I dok postoje privatni domovi koji su registrirani kao ustanove socijalne skrbi, Možemo! upozorava da je u Hrvatskoj "niknulo" više od 600 tzv. obiteljskih domova, od kojih je velik broj upitne legalnosti, unatoč minimalnim uvjetima koje propisuje Pravilnik.

Također, Možemo! podsjeća da je premijer Andrej Plenković u novom mandatu pripojio resor socijalne politike Ministarstvu rada i stvorio "megaministarstvo", unatoč tome što su socijalnom sustavu očito potrebne ozbiljne reforme. Tako Platforma postavlja pitanje je li uopće moguće da jedno ministarstvo i jedan ministar, u čijoj su nadležnosti velika i kompleksna područja rada i mirovinskog sustava, učini išta na tragu nužnih reformi u socijalnom sustavu kako se takve nesreće ne bi više događale.