Uz predsjednika, mostovci će birati i Predsjedništvo, Glavni odbor, Nadzorni odbor te Nacionalno vijeće zbog kojeg je Most najviše prozivan za netransparentnost. Napokon će biti promijenjen i Statut, pisan za lokalnu razinu koju je Most prerastao na parlamentarnim izborima 2015. kada su postali treća politička snaga u zemlji.
Nakon pravog malog čuda koje su napravili u Metkoviću 2012. godine kada su svrgnuli "vječitog" Stipu Gabrića Jamba, pokret nezavisnih lista i pojedinaca okupljenih iz raznih dijelova zemlje, napravio je potres na hrvatskoj političkoj sceni na izborima u studenom 2015., a onda su svoju snagu potvrdili, doduše s nešto manjim brojkama, ali čini se boljim učinkom, na prijevremenim izborima prošle godine nakon kojih su (opet) s HDZ-om formirali Vladu.
Most je krenuo kao široki pokret za reforme, ideološki i svjetonazorski neopterećen, no kao takav ipak dugoročno ne može opstati.
Politički analitičar i profesor na Fakultetu političkih znanosti Tihomir Cipek smatra kako je pretvaranje pokreta Most u stranku Most nužno.
"Ne možete funkcionirati kao skupina prijatelja i poznanika. Svi koji krenu populistički tvrde da nisu političari, a onda prije ili kasnije osnuju stranku. Da bi se bavili politikom morate imati političku stranku. A imati stranku znači imati program. Most će morati jasno postaviti ciljeve, odrediti što to Most jest, morat će jasnije zauzimati pozicije i donijeti Statut stranke koji uređuje funkcioniranje stranke i regulira odnos između predsjednika i članstva", pojašnjava profesor Cipek.
Međutim, Nikola Grmoja, saborski zastupnik i jedan od osnivača Mosta, poručio je kako Most "nikada neće postati klasična politička stranka", a neki mostovi saborski zastupnici već su najavili da se neće učlaniti u stranku Most što bi bilo očekivano. Za one koji i dalje žele biti "slobodni strijelci" predviđeno je Nacionalno vijeće Mosta, koje je do sada bilo glavno tijelo za donošenje odluka, a u kojeg će sada moći ući svi saborski zastupnici i ministri koji ne žele biti članovi stranke nego su nezavisni, ali i predstavnici nezavisnih inicijativa i lista s kojima će Most surađivati.
Most će i dalje sjediti na dva stolca
"To je način da se Most otvori prema desnom dijelu civilnog društva koji nisu skloni odmah učlaniti se u stranku. Most očito i dalje planira sjediti na dvije stolice - zadržati karakteristike pokreta, ali i imati moć donošenja odluka", ističe Cipek.
Politolog Višeslav Raos s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu naglašava kako je Most, za razliku od nekih drugih "trećih opcija", pokazao da postoji određena formula uspjeha za birače koji su razočarani političkim elitama, a dio tog uspjeha zahvaljuju upravo tome što nisu konvencionalna stranka.
"Most dolazi iz lokalne zajednice i tu leži njihov ključ uspjeha. U Hrvatskoj su lokalna i nacionalna razina politički isprepletene, možete biti i gradonačelnik i zastupnik. Most je savez nezavisnih lista, pojedinačnih gradonačelnika i te male grupacije iz Metkovića. Nacionalno vijeće odudara od onoga kako funkcioniraju takva tijela u ostalim strankama. Iz Mostova programa s kojim su išli na prošle izbore nije se mogao prepoznati svjetonazorski profil dok se on iz programa, primjerice, SDP-a ili HDZ-a, može iščitati. Nije se znalo tko donosi odluke, gdje je temelj odlučivanja. Dobar dio popularnosti Most gradi na tome da su se postojeće elite otuđile od običnog čovjeka. No, to bi bilo jako lijepo i krasno da sada ne svjedočimo konvencionalnom organiziranju. Građani su očekivali da su u Mostu transparentniji, demokratičniji, a teško će se to osnivanjem stranke preko noći promijeniti", pojašnjava Raos.
Mostova nedosljednost problem je i za Cipeka, a kao primjer navodi mijenjanje Statuta u Hrvatskim vodama. Naime, Most je zamjenika direktora Hrvatskih voda imenovao kuma Bože Petrova koji nije imao adekvatnu stručnu spremu, a zbog pritisaka javnosti, kum je na kraju sam odustao od angažmana.
Slučaj Hrvatskih voda i osobnih interesa
"Išli su mijenjati pravila za svoje osobne interese, a ne da bi doprinosili razvoju institucija države. Oni su institucije odlučili krojiti po svojoj mjeri. Pokazalo se da Most nije moralno dosljedan kako se predstavlja", naglašava Cipek.
I kad je riječ o 100 dana Vlade, Most se, kaže Cipek, i dalje ponaša kao da nije na vlasti.
"U ovom mandatu Vlade, za razliku od prošle koja je bila disfunkcionalna, Mostu se događa da se treba suočiti s realnim problemima. U ovih prvih 100 dana Most i dalje pokazuje svoju proturječnu poziciju - žele biti korektiv, ali su vlast.
Ne iznose jasno svoje stavove nego bi malo ovo, malo ono, a na kraju uopće nije jasno koji je stav Mosta. Najbolje se to vidi na slučaju Ine. Jedan zastupnik Mosta kaže da se ne mogu privatizirati državne tvrtke, onda drugi kaže: možemo, ali uz vaučere, a treći mostovac tvrdi da taj cijeli posao otkupa Ine nema velikog smisla jer je Ina prestala biti važna za nacionalne interese, odnosno građane. Javnost i dalje ne zna njihov stav. Kud god krenu prekrše obećanja", naglašava Cipek i podsjeća da se više ne govori o Mostovim jamstvima.
"ZERP, reforma javne uprave, plaće dužnosnika od 9.999 kuna... Dobar dio obećanja koja je Most spominjao u kampanji je neostvariv i zato se više ne spominju", ističe Cipek.
Višeslav Raos stekao je drugačiji dojam i smatra da je Most naučio nešto na pogreškama iz prošlosti.
"Dosta su se stabilizirali, koherentniji su, čini se i da je razina povjerenja prema HDZ-u veća. U svakom slučaju djeluju ozbiljnije i to sada drugačije izgleda", navodi Raos dodajući da se na slučaju Ine i dalje vidi da u Mostu postoji nekoliko koncepcija ekonomske politike.
Kad je riječ o Saboru, točnije njegovom predsjedniku Boži Petrovu, Cipek smatra da vođa Mosta "jako loše vodi Sabor".
"Ograničava raspravu jer smatra da bi valjda Sabor trebao biti važniji od Vlade. Ne razumije način na koji parlament funkcionira i da se u njemu kontekstualiziraju odluke Vlade. Sabor služi za diskutiranje, a ovakvo ograničavanje rasprave kakvo provodi Božo Petrov do sada se u Saboru nije događalo. Čim netko krene s raspravom gdje se Petrovu ne sviđa, viče da to nije na dnevnom redu", primjećuje Cipek.
Raos pak smatra da se Petrov dobro snašao s obzirom da nije imao iskustva kao zastupnik.
"Ne čini se da mu je to teško", kaže Raos.
Lokalni izbori i mogući "metkovski paradoks"
Za nekoliko mjeseci su lokalni izbori, a Most je, prema najnovijem Crobarometru koji Nova TV provodi u suradnji s agencijom IPSOS, pao na četvrto mjesto s podrškom 8,8 posto građana. Pretekao ga je Živi zid, a popularnost Mosta pada posljednjih mjeseci, što bi mogao biti odgovor razočaranih birača na neispunjena obećanja.
No, Raos smatra kako će uspjeh na parlamentarnim izborima ipak dati zamah Mostu i za lokalne izbore te da možda neće osvojiti neki veći grad ili dobiti župana, ali će dobiti predstavnike u gradskim vijećima u kojima ih do sada nisu imali.
"Treba vidjeti koji će biti mehanizmi za odabir kandidata za lokalne izbore. Nezavisni kandidati će se kandidirati kao kandidati Mosta, u nekim će se sredinama sigurno naći više kandidata za jedno mjesto pa će biti zanimljivo vidjeti kako će u Mostu razriješiti takve situacije kao i kako će se postaviti u sredinama u kojima će im glavni konkurent biti HDZ ili recimo u Zagrebu prema Milanu Bandiću", kaže Raos.
Cipek također procjenjuje da će Most vjerojatno dobiti predstavnike u nizu lokalnih skupština gdje ih do sada nisu imali, ali i da bi im se mogao dogoditi paradoks - da izgube Metković, ali da ostvare značajan uspjeh u Zagrebu.
"Popularnost Mosta pada, doći će do blagog osipanja, ali ako niste politički aktivni jedini način da dobijete komadić torte je da se priključite Mostu. Tako će Most prijeći put od populističkog pokreta do klijentelističke stranke koja će na lokalnim izborima naći svoju klijentelu", zaključuje Tihomir Cipek.
