Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

"Za sada ne vidimo ni jednu od velikih strukturnih reformi. Ima nekih reformi, ali one nemaju nužno strukturni, nego ad hoc karakter, poput zamrzavanja tečaja švicarskog franka za stambene kredite ili brisanja dugova', kazao je izvor iz EK.


Proračunski deficit u Hrvatskoj i dalje je daleko iznad postavljenih ciljeva u Proceduri prekomjernog deficita (EDP), iako je u zimskim prognozama nešto niži nego u jesenskima, pa Hrvatska treba pojačati napore na fiskalnoj konsolidaciji, izjavio je u četvrtak povjerenik za ekonomske i financijske poslove Pierre Moscovici.

Vezani članci Andrej Plenković (Foto: Tomislav Miletic/PIXSELL) Plenković o propuštenoj prilici: "Sjeverna Makedonija imala je hrabrosti promijeniti ime, no EU je propustio randevu s povijesnom odgovornošću" SDP, zgrada (Foto: Igor Šoban/PIXSELL) SDP-ovci na sto muka: Žele li glasati protiv Dubravke Šuice, morat će biti i protiv svojih socijalista

"Predviđeni proračunski deficit je nešto bolji nego u jesenskim prognozama, ali ostaje i dalje visoko iznad cilja postavljenog u Proceduri prekomjernog deficita (EDP) i zbog toga ćemo tražiti od Hrvatske kontinuirane napore na fiskalnoj konsolidaciji", rekao je Moscovici na konferenciji za novinare.

Moscovici je u četvrtak predstavio zimske ekonomske prognoze u kojima Europska komisija procjenuje deficit u prošloj godini na 5 posto, dok je u jesenskim prognozama bio predviđen na 5,6 posto. Ove godine deficit se predviđa u visini od 5,5 posto BDP-a, jednako kao i u jesenskim prognozama, a sljedeće godine trebao bi se još povećati na 5,6 posto.

Hrvatska je od početka prošle godine godine u Postupku prekomjernog deficita (EDP) u okviru kojeg je predviđeno da se deficit prošle godine smanji na 4,6 posto, ove na 3,5 posto, a 2016. na 2,7 posto BDP-a.

Javni dug bi ove godine trebao dosegnuti 84,9 posto, a sljedeće 88,7 posto BDP-a, dok se za prošlu godinu procjenjuje na 81,4 posto BDP-a. Predviđena stopa nezaposlenosti prošle godine je 17 posto, za ovu godinu se predviđa 16,8 posto, a sljedeće 16,4 posto. Te su procjene bolje od onih iz jesenskih prognoza.

Nove ekonomske prognoze: 'Bitno je da se trendovi počinju mijenjati'

Moscovici je rekao da bi Hrvatska ove godine, nakon šest godina recesije, trebala započeti sa skromni oporavkom, koji bi sljedeće godine trebao biti ubrzan, između ostaloga i zbog investicija iz europskih fondova, čime EU pokazuje solidarnost.

Europska komisija je u najnovijim, zimskim prognozama potvrdila svoju raniju procjenu o rastu hrvatskog gospodarstva u 2015. po stopi od 0,2 posto, a u idućoj godini 1 posto.

Izvori iz Europske komisiji koji su željeli ostati neimenovani ističu da je Hrvatskoj u lipnju preporučeno da napravi dodatne strukturne reforme, kada su objavljene specifične preporuke i kada je EDP stavljen u stanje mirovanja.

"Za sada ne vidimo ni jednu od velikih strukturnih reformi. Ima nekih reformi, ali one nemaju nužno strukturni, nego ad hoc karakter, poput zamrzavanja tečaja švicarskog franka za stambene kredite ili brisanja dugova najsiromašnijim kućanstvima. Kod ovoga posljednjeg, nedostaje sveobuhvatni okvir za rješavanje osobne nesolventnosti, na što su se u Hrvatskoj obvezali, a na kraju je donesena jednokratna mjera", rekao je izvor iz Komisije.

Na upit hoće li zamrzavanje tečaja švicarskog franka utjecati na stabilnost bankarskog sustava, izvor je odgovorio da će to imati reperkusije za strane vlasnike banaka.

"Naravno da će to imati utjecaja na profitabilnost bankarskog sektora, koji je uglavnom u stranom vlasništvu i stoga će imati reperkusije za strane vlasnike", rekao je izvor, koji nije htio komentirati glasine da su Austrijanci najavili da će to pitanje postaviti u tijelima EU-a. "To ni u kojem slučaju ne možemo komentirati", rekao je.

Kao najveću prepreku za brži gospodarski rast, izvori vide u nesigurnosti na tržištu rada, odnosno straha ljudi da hoće li imati posla, zatim u brzini reformi i velikoj razini zaduženosti kompanija, što otežava investicije.

S druge strane, dodaju, pozitivni utjecaji mogu doći od europskih fondova, u kojima su za Hrvatsku predviđena znatna sredstava, "ali, tu vidimo kašnjenja u asporpciji tih fondova". "Nadamo se boljoj apsorpciji u 2015. godini, ali zbog duljine postupaka u javnoj nabavi, efekti bi se mogli osjetiti tek 2016. godine", rekao je izvor. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook