Ocijenila je da je nastava na daljinu bila nužnost, a ne cilj i izvedena je iznad očekivanja te da je preferirani scenarij Ministarstva nastava "uživo".
Prijedlog Akcijskoga plana za nastavu na daljinu predstavila je u srijedu na konferenciji za medije u Ministarstvu znanosti i obrazovanja mjerodavna ministrica Blaženka Divjak, a taj prijedlog trebao bi uskoro biti u dvotjednoj javnoj raspravi - e-savjetovanju.
Ministrica je podsjetila da je koncept nastave na daljinu od početka utemeljen na dvama ključnim načelima - pristupu obrazovanju za sve učenike uz razinu digitalizacije sukladno dobi učenika, te da svako rješenje mora imati dodatni rezervni plan i mogućnost praćenja nastave na daljinu,
Plan neovisno o tome tko će na jesen voditi Ministarstvo
Prijedlog Akcijskoga plana, temelji sa na dosad stečenim iskustvima u nastavi na daljinu uvedenoj zbog pandemije koronavirusa, a kako je rekla Divjak, pretpostavlja i mogućnost novoga vala epidemije na jasen.
Zato, objasnila je, sadrži sve moguće scenarije nastave u novoj školskoj i akademskoj 2020./2021. godini ovisno o epidemiološkoj situaciji. Ministrica je ustvrdila da je riječ o planu koji ne ovisi o tomu tko će na jesen voditi Ministarstvo obrazovanja i sadrži mogućnosti primjene nastave na daljinu u normalnim uvjetima.
"Novu školsku i akademsku godinu treba pripremiti i dočekati spreman bez obzira na razvoj situacije. I tko god vodio ovo ministarstvo, sada ima i plan i scenarije i tako ćemo osigurati da učenici dobiju obrazovanje koje zaslužuju. I to je jedino što je odgovorno i to je politika kontinuiteta, koja se od početka zagovarala" izjavila je Divjak.
Najavila je da će najranije početkom rujna, odnosno prije početka nove školske godine 7. rujna biti poznato koji je konačni model nastave odabran.
Uz nastavu "uživo", mješoviti model nastave i nastava pretežito na daljinu
Prijedlog Akcijskoga plana tako sadrži tri scenarija - nastava pretežito "uživo", uz mogućnost primjene nastave na daljinu za pojedine učenike i studente, mješoviti model nastave koji kombinira nastavu "uživo" i nastavu na daljinu, ali tako da i jedan i drugi model imaju elemente e-učenja, te nastavu pretežito na daljinu koja se provodi posredstvom tehnologija uz mogućnost vrednovanja na daljinu.
S tim u vezi, ministrica je rekla da "naravno ne možemo predvidjeti kakva će biti epidemiološkasituacija na jesen, ali da se moraju osigurati kontinuitet i fleksibilost za brze moguće promjene."
Pritom, istaknula je, željeli bismo da se na jesen u učionice vrate svi učenici i da nastava bude 'normalna', odnosno da se održava "uživo" u učionicama.
Ali, objasnila je Divjak, ne možemo znati kakvi će na jesen biti epidemiološki uvjeti, pa smo "ravnopravno" razvili sve moguće scenarije. Tako model nastave "uživo" daje mogućnost da se dio nastave provodi na daljinu, primjerice za učenike koji su u bolnici ili moraju zbog zdravstvenih razloga ostati kod kuće, te za darovite učenike koji su angažirani u sportskim, umjetničkim ili STEM aktivnostima pa zato zbog zbog natjecanja izostaju s nastave, kao i za učenike u izoliranim područjima,
Također, ministrica smatra kako bi nastava na daljinu u 'normalnim' okolnostima mogla barem donekle odgovoriti na izazove koje pred obrazovni sustav stavlja nedostatak nastavnika iz matematike, fizike i kemije (STEM područje) te engleskoga jezika na otocima.
Stručno usavršavanje učenika, 'obrnuta' učionica, projekti
Da bi nastava, bez obzira na uvjete, bila kvalitetna, ministrica Divjak istaknula je kako prijedlog Akcijskoga plana naglašava i potrebu sustavnoga stručnog usavršavanja učitelja i nastavnika.
Također, objasnila je, predlaže i nove metode podučavanja, kao što je tzv. obrnuta učionica (flipped classroom) u kojoj se najprije materijali u digitalnom obliku daju učenicima kako bi se oni upoznali s temom koju će obrađivati, a na nastavi će se pak rješavati složeni problemi vezni uz tu temu.
Divjak je izvijestila kako je u tijeku i treća javna nabava opreme za iduću školsku godinu, koja uključuje nabavu gotovo 110 tisuća tableta za učenike osnovnih škola u vrijednosti od nešto manje od 154 milijuna i 600 tisuća kuna, te nabavu 26.755 prijenosnih računala za nastavnike u vrijednosti od gotovo 89 milijuna kuna.
Neki od novih projekta koji su predloženi za finaciranje iz Euopskoga socijalnog fonda (ESF) su - za osnovno i srednjoškolsko obrazovanje potpora provedbi III. faze Cjelovite kurikuarne reforme u ukupnoj vrijednosti od 295 milijuna kuna, te za e-Visoko obrazovanje (EVO) u iznosu od 50 milijuna kuna.
Ministrica je na kraju posebno zahvalila roditeljima učenika koji su se, zbog specifičnh okolnosti tijekom drugoga dijela ove školske godine, "doista aktivno uključili u obrazovni sustav".
