Mrsić je najavio oštru borbu protiv zlouporaba invalidskih mirovina, kako se više ne bi ponovio 'slučaj Rubala' (liječnik koji je za mito 'sređivao' lažna rješenja o invalidnosti) i kako bi se broj invalidskih mirovina u Hrvatskoj sveo na europski prosjek. Hrvatska je među europskim državama s najvećim postotkom invalidskih mirovina, ima ih čak 26 posto, dok se u Europi taj broj kreće između 15 i 20 posto (kod Mađara i Austrijanaca ima 10 posto invalidskih mirovina, a kod Slovenaca 15 posto).
Pročitajte i ovo
Ukinuto staro povjerenstvo, osnovano novo
Radi boljeg nadzora ukinuto je dosadašnje povjerenstvo za reviziju invalidskih mirovina koje je radilo u sklopu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), te je osnovano povjerenstvo za reviziju u sklopu Ministarstva rada i mirovinskog sustava. To će biti 'svojevrsni CSI' invalidskih mirovina, kaže Mrsić, a cilj mu je ne samo otkrivati prevare nego i ujednačiti praksu vještačenja invalidnosti.
>> Zbog Drage Rubale invalidske mirovine idu na reviziju
Zbog ukidanja starog i osnivanja novog povjerenstva došlo je do zastoja u rješavanju zahtjeva za invalidskim mirovinama, tako da je 3.330 predmeta trenutno na čekanju, no to će uskoro biti riješeno jer je novo povjerenstvo danas počelo s radom.
500 sumnjivih slučajeva
Mrsić je najavio i promjenu koncepta utvrđivanja invalidskih mirovina - ubuduće oni radnici koji više ne mogu raditi morat će proći osposobljavanje za novo radno mjesto, što će se financirati iz Fonda za rehabilitaciju, i tek ako se ne uspiju osposobiti niti za novo radno mjesto mogu otići u invalidsku mirovinu.
Također će se uvesti europska praksa revizije invalidskih mirovina, da bi se nakon godinu-dvije utvrdilo novo stanje i otkrile eventualne zloporabe. Trenutno je na reviziji 500 sumnjivih slučajeva u kojima su rješenja o invalidnosti dobivena u roku od svega 20 dana, rekao je Mrsić.
Iz HZMO-a je najavljeno da se radi na smanjivanju 'papirologije' za umirovljenje, jer HZMO godišnje izdaje čak 750.000 raznih potvrda koje su potrebne drugim institucijama.
Povećanje dobne granice za umirovljenje tek između 2020. i 2030. godine
Povećanje dobne granice za umirovljenje je neminovnost, ali to se u Hrvatskoj neće dogoditi u bliskoj budućnosti nego u razdoblju između 2020. i 2030. godine, kada će to učiniti i druge europske zemlje, poručio je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić s današnje konferencije za novinare.
>> Mrsić potvrdio: U mirovinu ćemo ići sa 67 godina
Stanovništvo stari
Komentirajući preporuku MMF-a da Hrvatska povisi dobnu granicu za umirovljenje na 67 godina za muškarce i žene, tempom od šest mjeseci po godini, Mrsić je ustvrdio kako se to ne može izbjeći jer hrvatsko stanovništvo stari, a odnos umirovljenika i zaposlenih (1 : 1,18) sve je nepovoljniji, pa ako se nastavi sa sadašnjim sustavom, između 2040. i 2050. godine prosječna mirovina past će na svega 22 posto prosječne plaće a budući umirovljenici bit će bukvalno gladni.
Jedna od mjera kojima će se to nastojati spriječiti jest i produljenje dobne granice za odlazak u mirovinu, kao što je to odlučilo učiniti 14 europskih država, a Hrvatska će to napraviti kad i te zemlje, negdje između 2020. i 2030. godine, kazao je Mrsić. (Hina) Ministar je najavio da će zbog usklađivanja od 1. ožujka mirovine porasti za 1,25 posto, tako da će umirovljenici s povećanim mirovinama za ožujak primiti i razliku usklađenja za siječanj i veljaču. Ponovio je i da se od 1. ožujka umirovljenicima više ne smije plijeniti više od trećine mirovine, iako je 14.000 umirovljenika potpisalo s bankama ugovore kojima pristaju na ovrhu više od trećine, pa i cijele mirovine. Zbog te odluke doći će do malog kašnjenja u isplati mirovina dijelu korisnika kojima se treba napraviti novi izračun dopuštenog iznosa za ovrhu.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
