Ministar vanjskih poslova Miro Kovač odgovorio je danas na pitanje o zgradi u Bruxsellesu koju je bivša vlada kupila prije tri godine, a u koju se hrvatski diplomati još nisu uselili. Novinare je zanimalo zbog čega to sve tako dugo traje i kad bi se trebali useliti.
'Mene su stručne službe ministarstva vanjskih poslova upoznale s problemom zgrada u Bruxellesu i u Kotoru. Osobno sam bio na licu mjesta i vidio zgradu u Bruxellesu i Kotoru. Ja sam naložio tim istim službama da se stvore uvjeti kako bi te zgrade bile što prije stavljene u fuknciju i kako bi se naši diplomati mogli preseliti u te dvije zgrade', rekao je Kovač.
Bio je, kaže, jako ljut kad su ga stručne službe upoznale sa stanjem zgrada i naložio je da se što prije stave u funkciju kako bismo imali zgrade koje su, kaže, reprezentativne i kako bismo smanjili troškove.
O Srbiji i Šešelju
Iduće pitanje ticalo se blokade pregovora u poglavlju 23. sa Srbijom.
'Hrvatska podupire europsku perspektivu svojih jugoistočnih susjeda, pa tako i Srbije. Na tom putu prema članstvu u EU treba ispuniti sve kriterije koje postavi EU. Konkretno što se tiče tog famoznog poglavlja 23, to znači poštivanje ljudskih prava, manjinskih prava, poštivanje i implementaciju međunarodnih ugovora koji se tiču manjinskih prava, a isto tako punu suradnju sa sudom u Hagu, a isto tako jasno je da ne može biti Srbija nadležna za sve ratne zločine na području bivše Jugoslavije', rekao je.
A je li točno da smo Srbiji blokirali otvaranje poglavlja 23?
'Pa Srbija još nije otvorila to poglavlje, prema tome radi se samo o tome da mi želimo pomoći Srbiji, ja sam to rekao i kolegama u EU, mi želimo zajedno pomoći Srbiji da promijeni te stvari, da na taj način bude spremna za članstvo u EU', odgovorio je, a novinare je zanimalo kada spominje suradnju s Hagom misli li se tu na slučaj Šešelj.
'To se podrazumijeva. Vi znate da postoje isto tako i tri osobe koje su optužene za ometanje procesa Vojislava Šešelja, one još nisu izručene. Znači treba surađivati s Hagom, to je dobro i za samu Srbiju i mi želimo da Srbija bude spremna za članstvo i na tom putu prema članstvu treba reformirati zemlju. To smo učinili mi u Hrvatskoj i mislim da će kolege u Srbiji isto tako to učiniti', kaže ministar.
O arbitraži
Osvnuo se i na odluku arbitražnog suda da suspendira odlučivanje o hrvatsko-slovenskom graničnom sporu dok ne prouči odluku Hrvatske koja je izašla iz arbitražnog postupka.
'Vi znate da je Slovenija svojim postupanjem, to je sad i poznato, otkriveno, mi smo te dokumente predali samom arbitražnom sudu, nanijela štetu koja je nepopravljiva samom sudskom postupku, dovedena je u pitanje neovisnost arbitražnog suda stoga je za nas jasno da smo iz toga morali izaći. Mi smo napustili taj sporazum i očekujemo da će se sud vrlo skoro i sam ugasiti. Što se tiče RH, za nas je Slovenija susjedna, prijateljska zemlja. Mi smo dvije suverene države, članice EU i NATO saveza, želimo surađivati, imamo jako razvijenu gospodarsku suradnju, imamo jako puno turista iz Slovenije u Hrvatsku i iz Hrvatske u Sloveniji. Nudimo mogućnost pronalaska rješenja na temelju bilateralnih pregovora, u skladu s međunarodnim pravom i jasno u duhu susjedskih, prijateljskih odnosa', poručio je.
Premijer Irske
goruće pitanje EU-a
Krešimir Kuk
