Šimonović hitno šalje dokumente za izručenje

Hrvatska za dostavu te komunikacije ima vremena 40 dana, ali Šimonović je rekao da nećemo toliko čekati te da ćemo što prije poslati traženu dokumentaciju.

Pročitajte i ovo SVAĐE I OPTUŽIVANJA POTRESI U HDSSB-u Glavaš optužio Burića za "analni alpinizam" Nije htio ispasti kukavica Drmić: Predao sam Jurišiću 70.000 eura za pomoć Glavašu

'Tek danas je ostvarena procesna pretpostavka da se počne pripremati zahtjev za izručenjem nepravomoćno osuđenog Glavaša', kazao je Šimonović, objasnivši da je Ministarstvo tek danas od pravosudnih vlasti iz BiH dobilo obavijest o roku od 40 dana u kojemu mora dostaviti zahtjev za izručenjem saborskog zastupnika nepravomoćno osuđenog na deset godina zatvora zbog ratnog zločina nad srpskim civilima u Osijeku 1991.

Ustav BiH onemogućava izručenje njenih državljana, pa i u slučaju pravomoćne presude pa će Ministarstvo pravosuđa dokumentaciji priložiti optužnicu protiv Branimir Glavaša, a ne presudu. Tu će biti i dokazi o njegovom državljanstvu, identitetu i obilježjima počinjenog djela. Kada sud BiH zaprimi svu potrebnu dokumentaciju Branimir Glavaš bi mogao vrlo skoro krenuti prema Hrvatskoj gdje ga očekuje pritvor. Tako bi se uskoro mogla ispuniti poruka Branimir glavaša iz videoporuke odanaslane na dan presude po kojoj to 'nije zbogom, nego doviđenja'.

Radi se na izmjenama Ustava za izručenje državljana među zemljama regije

Na upit kada će se i na koji način urediti pitanje izručenja među državama s područja bivše Jugoslavije, Šimonović je podsjetio da Hrvatska jedina ima ustavnu odredbu koja priječi izručenje svojih državljana, ali da se u okviru priprema za najavljene promjene Ustava radi i na izmjeni te odredbe jer to traži EU zbog tzv. europskog uhidbenog naloga po kojemu će se hrvatski građani moći izručivati zemljama članicama EU-a.

Šimonović tvrdi da Ministarstvo radi i na tome da se sa susjednim zemljama, koje nisu članice EU-a, potpišu bilateralni sporazumi na temelju kojih bi se međusobno mogli izručivati građani. Za početak to bi se odnosilo samo na okrivljenike za organizirani kriminal i korupciju.

Ministar je najavio i da će se dopuniti sporazum s BiH iz 1996. prema kojemu je moguće izdržavanje zatvorske kazne u drugoj državi ali uz pretpostavku da na to pristane sam osuđenik. 'To je bilo apsurdno jer je sam osuđenik birao hoće li u zatvor ili neće, pa moramo reći da nije bilo baš previše zainteresiranih za takvu mogućnost', kazao je Šimonović. Objasnio je da bi se po izmjenjenom sporazumu izdržavanje kazne moglo provesti i bez suglasnosti osuđenika, no od toga bi mogli biti izuzeti osuđeni zbog vojnih, političkih i financijskih nedjela. Ministar je zaključio kako se radi na tome da se izbjegne zloupotreba dvojnog državljanstva.

Šimonović je ustvrdio danas da je hrvatsko pravosuđe 'zrelo za početak primjene novog Zakona o kaznenom postupku (ZKP)' koji će se u tzv. uskočkim predmetima početi primjenjivati početkom srpnja, a u svim ostalim kaznenim predmetima u rujnu 2011.

Uprkos proturječnim obavijestima u javnosti o pripremljenosti za primjenu novog ZKP-a, mislim da smo zreli za to, kazao je Šimonović na konferenciji za novinare na kojoj je, uz glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića i načelnika Uprave kriminalističke policije Borisa Spudića, uvjeravao da su sudovi, policija i državno odvjetništvo spremni za promjenu postojećeg koncepta kaznenog postupka koji datira od 1850.