Ministarstvo graditeljstva o izmjenama zakona: "Nitko neće ostati bez stanova"

Polazeći od obvezujuće presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Statileo, uzimajući u obzir stavove zaštićenih najmoprimaca i vlasnika stanova, te uvažavajući kompleksnost najamnih odnosa za te kategorije građana, Ministarstvo je predložilo najpravednije moguće i održivo rješenje problema kojega se u proteklih dvadeset godina nije uspjelo riješiti, stoji u priopćenju.

Nitko neće ostati bez stana

Pročitajte i ovo muke po najmu "Stan u oglasniku ujutro je bio 600 eura, popodne 700. A onda je za nas uslijedio novi šok" 1. siječnja 2025. Vlada ima plan za rješavanje starog problema, dio građana ljut: Kao rješenje se nudi pet mjera

Predložena rješenja omogućavaju višegodišnje prijelazno razdoblje, kako bi bilo dovoljno vremena za svakoga da odluči o modalitetu svojeg stanovanja, pri čemu nitko neće ostati bez stana, odnosno svoga doma, ističe Ministarstvo.

tri vijesti o kojima se priča KINA I JAPAN Sukob se pogoršava: "To signalizira potencijalni napad" Oglasila se premijerka Snažan potres pogodio Japan, osjetio se i u Rusiji: Izdano upozorenje, cunami pogodio dijelove zemlje, evakuacija u tijeku Ostavio djevojku da se smrzne Kamera uhvatila trenutke jeze u Alpama: "Jedna svjetiljka se odvaja i nastavlja sama, dok druga ostaje i gasi se"

U prijelaznom razdoblju zaštićeni najmoprimci, osim što u pet godina od stupanja na snagu zakona zadržavaju status zaštićenog najmoprimca uz postupno povećanje najamnine, dobivaju subvenciju pri plaćanju tržišne najamnine nakon isteka postojećeg statusa u trajanju od dodatnih pet godina (uz imovinski i površinski cenzus) te prednost pred drugim zainteresiranim osobama prilikom davanja u najam ili prodaje stanova u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, države ili iz programa POS-a.

Osim toga, država i jedinice lokalne samouprave posebno će brinuti o korisnicima socijalne skrbi i hrvatskim braniteljima, naglašava se u priopćenju.

Za plaćanje razlike između povećane najamnine i zaštićene najamnine, od 1. srpnja 2018. do 30. lipnja 2023. godine, osigurat će se sredstva u proračunima jedinica lokalne samouprave na čijem području postoje stanovi u privatnom vlasništvu u kojima stanuju korisnici socijalne skrbi, kako bi im se subvencionirala ta razlika.

Također, za plaćanje razlike između povećane najamnine i zaštićene najamnine za korisnike koji koriste stan na temelju propisa o pravima hrvatskih branitelja osigurat će se sredstava u državnom proračunu.

Hrvatska će u razdoblju od 1. srpnja 2023. do 30. lipnja 2028. godine subvencionirati razliku između povećane najamnine i slobodno ugovorene najamnine za najmoprimce koji na temelju posebnog propisa ne primaju stalnu socijalnu pomoć i koji stan ne koriste na temelju propisa o pravima hrvatskih branitelja, prema kriterijima platežnih mogućnosti obiteljskog domaćinstva.

Dakle, nitko prema predloženom Zakonu neće ostati bez stana odnosno doma, o čemu se posebno brinulo, naglašava Ministarstvo.

Hrvatska mora poštivati presude Europskog suda za ljudska prava

Ti stanovi su oduvijek bili u privatnom vlasništvu, a zaštita privatnog vlasništva temelj je zapadne kulture i štiti se svim međunarodnim poveljama, kao i hrvatskim Ustavom.

Zato nije moguće propisati vlasnicima obavezu prodaje njihovih stanova, a takav bi propis bio protivan Ustavu i vratio bi Hrvatsku u socijalističko društveno uređenje, koje je napustila nakon osamostaljenja donošenjem novog Ustava.

Na osnovi temeljnih ljudskih prava koja jamče pravo vlasništva donesene su i presude Europskog suda za ljudska prava, koje Hrvatska kao članica Vijeća Europe i Europske unije ne smije ignorirati.

U trenutno važećem zakonu, u dijelu koji nije mijenjan, postoji obveza najmodavca (vlasnika) koji namjerava prodati stan da pravo prvokupa motra dati zaštićenom najmoprimcu.

Predloženim zakonskim izmjenama, kaže Ministarstvo, otklonit će se nedostaci postojećeg zakonodavstva, kako je to u presudi Statileo protiv Hrvatske utvrdio Europski sud za ljudska prava, napominje se u priopćenju.

Glavne zamjerke Europskog suda za ljudska prava su neograničeno trajanje ugovora o najmu, uslijed čega najam može trajati kroz dvije, ponekad čak i tri generacije, nepostojanje odgovarajućih procesnih jamstava putem kojih bi vlasnici stanova mogli ostvariti zaštitu vlastitih interesa, odnosno koja bi omogućila postizanje ravnoteže između suprotstavljenih interesa najmodavaca i najmoprimaca, te niska najamnina čiji je iznos u očitom nerazmjeru s visinom tržišne najamnine. (Hina)