Iz Vlade je u mandatu Andreja Plenkovića otišlo ukupno 14 ministara. Gost Dnevnika Nove TV bio je ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić.

Galerija


Promjene su krenule u listopadu 2016. godine - zajedno s Mostom. Upravo je Most prvi napustio Vladu. Nakon njih, otišao je i Davor Ivo Stier, a onda i njegova nasljednica Marija Pejčinović Burić.

Vezani članci Jerko Trogrlić Stručnjak za odnose s javnošću o odlasku Kujundžića: "Plenković je to napravio brzo, poput skidanja flastera" Milan Kujundžić Pljušte reakcije na Kujundžićevu smjenu: "Plenkovićevih 13. Najprotočnija vlada do sada"

Iz Vlade je otišao i Pavo Barišić, nakon njega i Martina Dalić, a najveća rekonstrukcija dogodila se prošlo ljeto. Nakon afera Vladu napušta još pet ministara. U utorak ju je napustio i Milan Kujundžić. Od 20 ministarstava, samo njih sedam nije mijenjalo ministra, odnosno ministricu.

Jedan od tih ministara - ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, bio je gost Dnevnika Nove TV.

Dobro ste opstali?

Možda zato što sam u zadnjem redu...

Mislite da su ovi u prvom redu gore prošli?

Šalimo se. Ne znam koju vrstu odgovora tražite od mene.

Valjda ćete opstati do kraja?

Ja bih rekao, kao što sam ponovio danas vašim kolegama, predsjednik Vlade Plenković bira tim koji u datom trenutku može učiniti najviše za Hrvatsku i na njemu je izbor ministara.

Vili Beroš će biti novi ministar zdravstva - što on može učiniti u osam mjeseci, što nije dosadašnji ministar Kujundžić u tri godine?

Gospodin Beroš dolazi iz samog sustava. S jedne je strane liječnik, s druge strane je surađivao s Kujundžićem u Ministarstvu zdravstva i u tom kontekstu očekujem da će nastaviti procese koji su započeti.

Nastaviti procese i to je to? Što realno može sada učiniti?

Osam je mjeseci do parlamentarnih izbora. Zašto ne nastaviti one dobre stvari koje su započete?

Svjesni smo da je to malo, i vi i ja.

Mislite vremena?

Da.

Onda u tom slučaju ne bi trebao nitko ništa raditi sedam mjeseci.

Vidjet ćemo rezultate ministra Beroša. 14 smijenjenih ministara, od toga osam njih zbog afera. Kolika je odgovornost premijera? On bira te ljude?

Ja ne bih ovdje uopće govorio o odgovornosti premijera Plenkovića. Okolnosti u kojima je došlo do promjene nekih kolega i njihovog izlaska iz Vlade su različite.

Hrvatska javnost je o tome puno slušala i u konačnici, evo i u ovoj situaciji s Milanom Kujundžićem, ja bih rekao da, prije svega, još jednom treba promišljati kako i na koji način mi koji smo u Vladi najviše možemo pomoći u svojim resorima. Na predsjedniku Vlade je da odabere tu ekipu.

Hoćete reći da on nije odgovoran za ovih osam ministara? Ne govorim sada za svih 14 ministara.

Ako me pitate je li Andrej Plenković odgovoran za upisane podatke u mojoj imovinskoj kartici - nije.

Danas je premijer sam spomenuo da je jako teško kontrolirati svu tu silnu papirologiju, predlaže vraćanje sigurnosne provjere. Imate li vi problem sa sigurnosnom provjerom? Biste li se podvrgnuli sigurnosnoj provjeri?

Zašto ne? Ja mislim da ne samo razina ministara, već čitav niz funkcija izvršne vlasti u Republici Hrvatskoj treba podrazumijevati da ljudi koji se na njih biraju budu čisti.

Ništa ne krijete?

Ne.

Milan Kujundžić smatra kako je hajka počela zato što je država krenula u nabavku pet CT uređaja. Hoće li država prekinuti suradnju s Medikolom?

Ja vam mogu jedino reći što se dogodilo po pitanju odluke o nabavi pet CT uređaja na razini kliničkih bolničkih centara - njih četiri: Zagreb, Split, Rijeka i Osijek. Koliko imam informaciju, prije šest ili sedam dana, na koordinaciji Vlade, kao jednoj od razina bio je ovaj prijedlog Ministarstva zdravstva i taj prijedlog je usvojen na toj koordinaciji.

Dakle, u narednom razdoblju, sljedećih tjedan, dva ili tri - možemo ga očekivati i na sjednici Vlade. Naravno, riječ je o odluci novog ministra. Pretpostavljam da je, s obzirom da je bio dio tima kolege Kujundžića, upoznat sa svim detaljima.

Logično je samim tim da će biti manja potreba za Medikolovim aparatima?

Logično je jedino ono što možemo zaključiti, a to je da će nabavkom takvih aparata na razini KBC-ova te bolnice moći obavljati pretrage CT-om. Ja nisam ekspert za to područje. Je li riječ o Medikolu ili nekoj drugoj firmi, pravnoj osobi koja je to do sada obavljala - ja to ne znam.

Idemo malo na stranku. Koliko gospodin Kovač ili Karamarko, ukoliko se kandidiraju, mogu ugroziti aktualnog predsjednika stranke?

Odgovor na to pitanje će dati unutarstranački izbori u Hrvatskoj demokratskoj zajednici.

Vi znate kako diše stranka...

Ja sam možda po tom pitanju subjektivan. Ja sam član Vlade Andreja Plenkovića. Komuniciram s njim na dnevnoj osnovi, komuniciram s njim od 7 sati ujutro do ponoći. U bilo kojem od tih termina taj čovjek se bavi Hrvatskom i čini sve za dobrobit građana Republike Hrvatske. I u tom kontekstu ja mislim da taj čovjek radi dobar posao.

Imate li vi ambicije kandidirati se na neku od funkcija?

Mislite za potpredsjednika ili člana Predsjedništva? Ne.

Ako smatrate da je Andrej Plenković toliko dobar, pretpostavljam da bi možda htjeli biti u nekom njegovom užem timu, što se tiče stranke?

Što se tiče njegovih želja po tom pitanju, ukoliko do njih dođe u narednom razdoblju, ja sam siguran da će on to izartikulirati.

Jel vam ponudio neko mjesto?

Nismo o tome razgovarali. U ovome trenutku čak nismo ni ušli u kandidacijski proces.

Zagađeni zrak u Zagrebu je postao svakodnevnica. Što ste vi kao ministar učinili da se to spriječi?

Što sam učinio da ljudi manje voze automobile ili se griju manje na ogrjev, na drvo odnosno na ugljen? Kao ministar ne možete tu puno učiniti. Kao ministar možete voditi resor i donositi mjere koje će osigurati da se u srednjem, odnosno u dugom roku takve stvari ne događaju.

Ja mogu reći da je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike i Fond za zaštitu okoliša u posljednjih nekoliko godina u više navrata financirali odnosno sufinancirali kupnju električnih vozila.

Isto tako smo sufinancirali promjenu ogrjevnog materijala kod javnih ustanova. U našoj energetskoj strategiji, dakle u našem promišljanju za budućnost smo se u potpunosti orijentirali na obnovljive izvore energija, a sve to vodi ka manjem onečišćenju.

Ono što svakako valja imati na umu je činjenica da uvjeti u kojima funkcioniramo u Gradu Zagrebu u posljednjih nekoliko tjedana, da se ponavljaju periodički iz godine u godinu uslijed meteoroloških prilika, odnosno kombinacije meteoroloških prilika i ogrjevne sezone koja je u punom jeku.

Imajući to na umu, gradovi koji su izloženi takvim vrstama onečišćenja - trebaju napraviti svoje akcijske planove. Ti akcijski planovi trebaju dovoditi do manje onečišćenja. Međutim, mjere koje proizlaze iz tih akcijskih planova nisu predmet evaluacije Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

I ništa, na kraju, nije pomoglo. I dalje nam je zagađen zrak. Za kraj pitanje - koliko je Milan Bandić kriv za smeće u gradu Zagrebu, za neodvoženje smeća? Kad ćete početi kažnjavati gradove?

Što se tiče gospodarenja otpadom bilo koje jedinice lokalne samouprave i njezino komunalno društvo, u konkretnom slučaju - zagrebačka Čistoća, odgovorna je da zagrebačke ulice budu čiste. Gospodin Bandić je s novim cjenikom, pretpostavljam, otvorio prostor da ta usluga usluga bude na adekvatnoj razini i ja se tome nadam.

Ukoliko to ne bude tako, komunalni redari su ti koji mogu to provjeravati, a isto tako i inspekcija zaštite okoliša koja je pod Državnim inspektoratom.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr