Nominalno je najveći iznos za očuvanje radnih mjesta, sa isplatama za svibanj i lipanj doći ćemo do 12 milijardi kuna, rekao je Marić HDZ-ovu Josipu Begonji.
Rebalans, istaknuo je, nije prvenstveno vezan uz COVID-19 već prije svega uz problematiku zdravstva.
Samo bolnice krajem veljače imale su 4,7 milijardi kuna obveza, zadnji podatak je 4,325 milijardi, od čega su 3,3 milijarde dospjele obveze i na to je stavljen fokus, odgovorio je Borisu Lalovcu (SDP).
Anka Mrak Taritaš (Glas) ističe kako je korona samo pojačala probleme u zdravstvu te se pita do kada sve to može ići bez reforme.
Marić ne spori kako je sada više nego jasno da je treba sveobuhvatna reforma zdravstva s naglaskom na troškovnoj strani. „Netko je izbrojio 17 sanacija, kod svake je rečeno da je to zadnji puta. Treba zaista učiniti sve da dođemo do tog zadnjeg puta“, naglasio je.
Povećanje plaća je stvarno
Ministar je odbacio tvrdnje Željka Pavića (SDP) da je povećanje plaća u javnim službama deklaratorno. „Ni blizu, stvarno je da stvarnije ne može biti“, uzvratio je pa naveo da je osnovica plaće za državne i javne službenike prije pet godina iznosila 5108, danas je 6044 kune.
Plaća je porasla za 1200 kuna neto, to govori kako se dobro upravlja i u izazovnom vremenu COVID krize, dodaje Ivan Ćelić (HDZ).
Pročitajte i ovo
Siniša Hajdaš Dončić (SDP) upozorava da je u dvije godine javni dug povećan za 54 milijarde kuna i da u Hrvatsku ulazi puzajuća inflacija.
„Kad imate veliko monetarno otpuštanje, tiskanje novca na globalnoj razini… stvaraju se određeni inflatorni pritisci, inflacija u Hrvatskoj miruje dugi niz godina, no imamo mi iskustva i znanja“, kazao je.
Ustrajni na odgovoru
Damir Bakić i Vili Matula (ZLB) ustraju na odgovoru koliko je novca rebalansom rezervirano za obnovu privatnih kuća i stanova u Zagrebu.
„Dinamika pripreme i procedure za obnovu privatnih i javnih objekata diktirat će i potrebna financijska sredstva i sukladno tome ćemo ih u proračunu planirati“, rekao je Marić te istaknuo kako su, kad se sve zbroji, štete od zagrebačkog i petrinjskog potresa 18 milijardi eura.
Ministar ističe da proračunski manjak od 17,1 milijardi kuna neće ugroziti tempo ulaska u eurozonu. Mislim da neće, i dalje smo u zoni fiskalne sigurnosti i stabilnosti, rekao je Dragani Jeckov (SDSS).
Ugostiteljima nismo i nećemo okrenuti leđa
Marin Miletić (Most) ministra je pitao može li utjecati da se za Europskog prvenstva u nogometu, produlji rad ugostiteljima.
Od početka pandemije, ugostiteljstvo je prepoznato Vladinim mjerama, nismo im i nećemo okretati leđa, odgovorio mu je ministar i najavio da će se idućih dana sresti s ugostiteljskim udrugama.
"Ne komentiram pojedinačne slučajeve, ali porezna uprava djeluje sukladno svim propisima", odgovorio je Marić zastupnici Karolini Vidović Krišto (NZ), koju je zanimalo je li plaćen porez na Todorićeve Kulmerove dvore.
Bojan Glavašević (ZLB) istaknuo je kako je njegov Klub protiv nabave višenamjenskih borbenih aviona koji će stajati 999 milijuna eura. Iduće godine isplatit će se rata za taj nevjerojatni trošak, gdje će se onda rezati, odnosno prikupiti 1,8 milijardi kuna, pitao je.
Ministar odgovara kako se može pretpostaviti da će se od Hrvatske, ovisno o tome kako će teći razgovori, potpisivanje sporazuma, tražiti plaćanje nekog predujma. „Za taj predujam, bilo ove ili iduće godine, morate zadužiti i ulazi i javni dug. Što se tiče deficita i rezultata proračuna, on se knjiži onog časa kada prvi avioni pristignu, prema ovoj dinamici računamo 2024.“, rekao je Marić.
