Posljednja ponuda Vlade učiteljima nudi rast plaće za ukupno 10,4 posto kroz temeljni kolektivni ugovor. O tome se sada učitelji moraju izjasniti, a njihova odluka trebala bi biti u narednim danima.
Na temu Vladine ponude o povećanju plaća u javnom sektoru danas je održan i sastanak pregovaračkih odbora Vlade i sindikata javnih službi nakon kojeg je ministar rada Josip Aladrović kazao da je postignut dogovor, odnosno kompromisno rješenje sa sedam sindikata iz javnog sektora, ali ne i sa četiri sindikata iz sektora obrazovanja.
O tome je u Dnevniku Nove TV govorio i ministar financija Zdravko Marić. Ministar kaže da ukoliko sindikati u obrazovanju ne pristanu na posljednju Vladinu ponudu, niti jedan drugi sindikat neće moći potpisati temeljni kolektivni ugovor i povećanje osnovice po modelu 2+2+2.
''Ta četiri sindikata imaju u ukupnoj glasačkoj snazi više od 50 posto. Drugim riječima, bez obzira što je nominalno više sindikata se izrazilo 'za' povećanje osnovice, sad imamo situaciju da nemamo izlaza'', objasnio je Marić. ''Nećemo moći potpisati dodatak temeljnom kolektivnom ugovoru. Hoće li biti neke alternative, to ćemo još vidjeti'', rekao je.
''Koeficijenata se moramo dotaknuti, ali ne sada''
Do sada ste u pregovorima uglavnom davali sve više i više. Niste dirali jedino koeficijente. Zašto su ti koeficijenti Sveto pismo? Zašto to ne možete? Jednom je u pregovorima, zapravo, ponuđeno i to, no sindikati su odbili, ali uglavnom ste bildali dodatke i osnovicu. Zašto se ne želite dotaknuti koeficijenata?
Koeficijenata se moramo dotaknuti, ali ne u ovom trenutku jer očito nismo spremni. Dakle, za koeficijente, vidimo sada situaciju s učiteljima i prosvjetom, ima i drugih koji će iskazati svoje nezadovoljstvo tim relativnim odnosima među koeficijentima. Zato stalno govorimo da bez obzira na to što tema koeficijenata nije predmet pregovora između sindikata i Vlade, mi smo spremni otvoriti tu temu, ali nakon jedne kvalitetne analize.
Ovi su sindikati možda gledali kako Ministarstvo unutarnjih poslova, vanjskih poslova i obrane na sjednicama Vlade povećava koeficijente, bilo zbog predsjedanja Europskom unijom, bilo da se izjednače plaće policajca sa svima u uniformi. Zašto se oni onda ne bi poveli tim slučajem ako se to već radilo? A inspektorima ste, primjerice, skidali koeficijente. Znači da ste mogli i jednu i drugu situaciju raditi, a njima baš nećete.
Došlo smo do jedne točke gdje je evidentno da takvo stanje nije održivo. Jako puno toga je bilo u prošlosti.
Koliko zapravo u milijunima kuna iznosi prvi zahtjev za povećanjem koeficijenata za 6,11 posto?
Koliko se ja sjećam to je bilo negdje oko 500 milijuna kuna.
Koliko ste izračunali da će vas sada već i to koštati i 2+2+2 za sve koji primaju plaću u proračunu?
Ja kao ministar financija smatram da plaće trebaju rasti i liječnicima, medicinskim sestrama, tehničarima, zaposlenima u socijalnoj skrbi, policajcima, državnim službenicima, carinicima i tako dalje. 2+2+2 je milijardu i 200.000 kuna za iduću godinu. Naravno, još će biti efekt i u 2021. godini jer to nije kumulativni efekt, nije odmah 6 posto nego ima kaskadni učinak. Nakon toga govorimo i ovom efektu koji je sinoć kasno prezentiran javnosti, to je još sigurno još nekih 300 milijuna kuna.
To je još uvijek manje od 400 milijuna kuna koje su na početku tražili zaposleni u obrazovanju.
Ali ponavljam još jednom – danas govorimo obrazovanju, sutra ćemo govoriti o policiji, prekosutra o pravosuđu. Ja ću se odsad, kao i svi zajedno, zalagati da se konačno otvori tema koeficijenta.
Ako je bilo za policiju, zbog Schengena i da se izjednače sa svima ostalima u uniformi, ako je bilo za Ministarstvo vanjskih poslova zbog predsjedanja Europskom unijom, za Ministarstvo obrane – zašto učitelji ne bi rekli: 'Zašto nema za nas? Mi provodimo najvažniju reformu'?
Upravo to i govorim. Ako bih sada izdvajao policajca, carinika, učitelja, liječnika, medicinsku sestru – svatko od njih ima određen, i ja bih rekao i legitiman, razlog da iskaže svoje nezadovoljstvo jer tamo netko ima više. Zato i je potrebno da se nakon dugog niza godina, nakon jako puno probijanja i bušenja sustava, i s dodacima i intervencijama druge vrste sjedne za stol. I u ovoj Vladi je početkom mandata prosječna plaća bila 6300-6400 kuna. Dakle, u četiri godine učitelju raste za 1500 godine.
Bili ste u Vladi i znate da vjerojatno sindikati pušu na hladno jer se u krizi, ne izazivam je, dodaci i osnovica uglavnom se skidaju. Koeficijenti se rijetko diraju. Do sada je tako bilo.
Ponavljam, koeficijenti nisu tema pregovora. Imate iskustvo prethodnih Vlada koje su jednostrano to napravile.
Imate li kalkulaciju koliko će vas ovaj štrajk koštati?
Nemam. Puno puta sam rekao da je resorno ministarstvo vodi brigu o tome.
Je li vam ministarstvo predočilo hoće li se skraćivati praznici? I nadoknade vikendima koštaju.
Moram priznati da tu, ne samo kao ministar, nego roditelj i građanin imam svoje mišljenje i meni osobno ne bi bilo prihvatljivo da se radi subotama.
A i kao ministru bi vam to bio dodatan trošak.
Ne samo to, ovo više govorim kao roditelj. Zato što mislim da nije korektno ni prema obiteljima da se vikendi i raznorazne aktivnosti koje se stave za subotu ipak mogu održati.
''Ne odgovaramo za propuste prijašnjih Vlada''
Svaka je ponuda do sada bila sve veća, a u sjeni svega je predsjednička kampanja. Bojite li se da ćete zbog predsjedničke kampanje, i da učitelje vratite u učionicu, zadovoljiti Predsjednicu pa platiti sve što sindikati traže?
Najvažnije je da je proračun izglasan, sutra u raspravu ide četvrti krug porezne reforme i u petak je glasanje.
I za sve ovo imate novca?
Ne ne, dodaci koji se tiču obrazovanja, to nije ukalkulirano. U proračun je ukalkulirano 2+2+2.
A dodaci su kao pismo namjere?
Ono što sam rekao i jučer jednom sindikalnom predstavniku na sastanku je da ova je Vlada isporučila sve što je do sada bilo dogovoreno. Mi ne odgovaramo za propuste prijašnjih Vlada i ispravljanje nekakvih pogrešaka.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
