Ministar financija Zdravko Marić u Dnevniku Nove TV govorio je o učinku koji će epidemija koronavirusa imati na hrvatsko gospodarstvo te o najnovijim porukama iz Bruxellesa.

Galerija


Hrvatska vlada propustila je ipak provesti ključne reforme  vidljivo je to iz izvješća Europske komisije. One su nužne ako Vlada želi uvesti euro, poruka je Bruxellesa.

Vezani članci Andrej Plenković Andrej Plenković na samitu neformalnog 'mediteranskog kluba' u Ateni Zdravko Marić Marić o kreditnom rejtingu: "Ovo su dobre vijesti za Hrvatsku, naše mjere bile su pravovremene i adekvatne, ušli smo u ovu krizu puno spremniji"

Zašto se nisu provele reforme, koje su opasnosti pred hrvatskim gospodarstvom i kako će na njega utjecati epidemija koronavirusa objasnio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić.

Kako je ministar Marić rekao, nije se mogao predvidjeti koronavirus, ali su sredstva u proračunu predviđena.

"Do sada smo na tih 12,5 milijardi godišnje plaćali 825 milijuna. Ono što je važno reći za te kamate je da su tu i kreditni rejting, smanjivanje premije rizika, govorili smo kako će to građani osjetiti. U jednom trenutku, 2015. godine kad smo došli do vrhunca, mi smo od ukupnog onoga što stvorimo u Republici Hrvatskoj 3,5 posto plaćali domaćim i inozemnim vjerovnicima za kamate. Danas smo taj iznos spustili na ispod dva posto", objasnio je Marić.

Osigurana sredstva za izvanredne okolnosti

Smatra da prostora za smanjenje kamata još ima i dodaje da je jedna od zadaća hrvatske Vlade "Plan B" ukoliko se problem s koronavirusom produži.

"Naravno da ima određenih stvari koje ne možete u datom trenutku predvidjeti i morate si osigurati zalihu već u startu. Tako je složena proračunska zaliha. Ona je za ovu godinu 100 milijuna kuna", objasnio je Marić.

"Imamo i Zakon o sustavu domovinske sigurnosti koji jasno propisuje da se u slučaju ovakvih aktivnosti i ta proračunska zaliha i bilo koje druge stavke mogu povećavati jer govorimo o izvanrednim okolnostima", dodao je.

Na pitanje bi li država mogla podnijeti još jedan financijski udar poput Uljanika, Marić navodi da je njegov odgovor na to pitanje - potvrdan. "Ali ne možemo dovijeka imati takve vrste šokova. Puno puta sam rekao, konkretno za Uljanik, kako se nadam da je to zadnji put da se tako nešto dogodilo hrvatskim poreznim obveznicima i svima nama skupa. Koronavirus je nešto što je globalna priča, nije ju se očekivalo niti je se moglo predvidjeti", dodao je.

Na pitanje misli li da je hrvatski turizam ugrožen zbog koronavirusa, kaže kako cijeni ulogu, važnost i perspektivnost koju ima turizam. "No, nikako ne bismo smjeli, kako se kaže u ekonomskoj terminologiji, stavljati 'sva jaja u istu košaru'. Turizam ima perspektivu, polučio je sjajne rezultate i stope rasta, no ima i drugih gospodarskih grana", navodi i dodaje da se sada radi o kriznoj situaciji.

"Postoji izraz da je krizna situacija ujedno i šansa. Idemo ju primijeniti. Spomenuli smo izvještaj Europske komisije. Uvozna ovisnost jako visoka kod hrvatskog gospodarstva, krenuvši od poljoprivrednih proizvoda do prehrambenih proizvoda do nekih drugih grana", naveo je Marić.

"Poreznim izmjenama do pravednije raspodjele poreznog tereta"

Na pitanje zašto se vrtimo u istom krugu - imamo više turista, a uz njih i veći uvoz, Marić kaže kako je poreznim izmjenama trebalo riješiti dio problema. "Namjera je bila da se poreznim izmjenama napravi pravednija raspodjela poreznog tereta i da na neki način djelujemo i kroz porezni sustav, kao i neke druge - stimulativno, ali ujedno i pravedno", objasnio je Marić.

Dodaje da bi porez na nekretnine doveo do veće porezne pravednosti. "Nitko nije zagovarao povećanje, uvođenje nekog poreza koji bi stvorio dodatni teret nego je značilo, a vidi se i u izvješću - Hrvatska je prema oporezivanju bogatstva i dohotka treća od dna. Prema socijalnim doprinosima smo negdje u sredini, a prema indirektnim porezima (PDV i trošarine) broj jedan", kazao je Marić.

Dugovi u zdravstvu veći od osam milijardi kuna

O tome koliko će trajati kriza s koronavirusom - nije htio spekulirati. "Na meni je u cijeloj ovoj okolnosti slati poruke, ne samo umirujuće. U gospodarstvu i financijama je psihološki moment izuzetno važan. Jedna je stvar oprez. Dapače, trebamo svi biti oprezni. Državne institucije rade svoj posao i na to sam ponosan, a s treće strane - panika je iracionalna", objasnio je.

Na upit o tome koliki su dugovi u zdravstvu, odgovorio je kako se radi o "malo preko osam milijardi kuna". "Izbacivanje HZZO-a iz državne riznice, pokazao je i tadašnji ministar financija, nije bilo dobro", kazao je i dodao kako se tu treba mijenjati, ne samo taj dio.

"U ovom trenutku problem u zdravstvu neće biti riješen vraćanjem HZZO-a u državnu riznicu. Prihodna strana ne može riješiti problem zdravstva. Potrebno je napraviti određene stvari na rashodnoj strani", zaključio je ministar financija Zdravko Marić.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr