"Hrvatska je vaša domovina", poručila je Romima predsjednica Grabar Kitarović, ističući da problemi s romskom zajednicom koji još uvijek postoje nisu nerješivi.
Pročitajte i ovo
"Ti su problemi prisutni, a ponegdje i vrlo izraženi. Romska nacionalna manjina zato ima pravo uvijek očekivati pojačanu društvenu skrb", naglasila je predsjednica.
Upozorila je da Rome u Hrvatskoj i dalje opterećuju visoka nezaposlenost, loši uvjeti stanovanja, problemi u obrazovanju, nedostupnost zdravstvene zaštite i društvenu isključivost u mnogim krajevima, a uvjerena je da je školovanje romske djece najbolji put za izlazak iz društvene izolacije i uključenost Roma u društvo.
Premijer Zoran Milanović kazao je kako su Romi "nečista savjest Europe", ustvrdivši da Europa nije htjela integrirati Rome zato što izgledaju drugačije.
Milanović je naglasio kako se ne smije zaboraviti da je režim u NDH ubio više od 16 tisuća Roma, što tumači kao udar na najslabiji dio populacije, koji nikome nije predstavljao opasnost.
"Predrasuda koje se katkad pretvaraju u otvorenu verbalnu mržnju u Europi ima mnogo, srećom, mnogo manje nego prije 70 godina. Vidimo to i u najciviliziranijim, najuzvišenijim centrima zapadne kulture. Kod nas, moram reći, nešto manje. Međutim, ne smijemo nikada zaboraviti i na što su neki među nama bili spremni", kazao je Milanović.
Svaki drugi Rom iskusio je diskriminaciju - ugrožava ih 'antidžipsizam'
Ocijenio je da problem Roma u Hrvatskoj postoji, jer je njihov status i dalje vrlo loš, bez obzira što se radilo, ali i poručio kako je nemoguće brigu o Romima svesti na sitne projekte, jer je riječ o nečem što mora gtrajati jako dugo i u što svi moraju biti uključeno.
"Naprijed, imat ćete podršku svake vlade, ove moje ste imali, ali nije sve u novcu. Puno više je u nekakvim ljudskim srcima, osjećajima koje nemaju veze s konkretnom etabliranom religijom, s bilo kojom institucijom, nego naprosto s dobrim ljudskim odgojem, a to se prenosi s generacije na generaciju. Mi moramo biti prva generacija koja će na tome strogo inzistirati i sve one koji, lako što misle, nego što govore drugačije, naprosto označiti među nama", poručio je Milanović.
Da nije sve u novcu, suglasan je i predsjednik Sabora Josipa Leko.
"Slažem se da nije sve u novcu. To je dobra rečenica, posebno za ovaj skup. Ne možemo kupiti dostojanstvo, moramo ga svi zajedno osigurati", rekao je.
Pozvao je na borbu protiv zabluda i predrasuda, na koju su, kaže, pozvane institucije, ali i društvo u cjelini.
Posebno je istaknuo potrebu za uključivanjem Roma u akademsku zajednicu. "To je najbolja garancija da ćemo kao društvo uspjeti razbiti predrasude i zablude, a da će Romi postati zajednica koja će imati jednaka prava, ne samo u perspektivi, nego u stvarnosti. To nije daleki cilj, to mora biti neposredna budućnost hrvatskog društva i romske zajednice", uvjeren je Leko.
Svjetski dan Roma obilježava se u spomen na 8. travnja 1971., kada je u Londonu održan prvi Svjetski kongres Roma. Na tom je kongresu prihvaćen naziv "Rom", što na romskom jeziku znači "čovjek", a taj je naziv službeno zamijenio brojne dotadašnje nazive za pripadnike romskog naroda.
Službenim jezikom Roma proglašen je romani chib, službenom himnom stara romska pjesma "Gyelem, gyelem" (Idem, idem), a donesena je i odluka o romskoj zastavi, u zelenoj i plavoj boji koje simboliziraju zemlju i nebo te s velikim crvenim kotačem u sredini, simbolom romskih putovanja. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
