Linić: Rast cijena cigareta ovisi o proizvođačima

Novim zakonom o trošarinama, koji će stupiti na snagu 1. srpnja, sustav trošarina u Hrvatskoj u potpunosti će se uskladiti s onim u Europskoj uniji, što će dovesti do značajnijeg poskupljenja cigareta. Ministar financija Slavko Linić rekao je da usklađivanje hrvatskog sustava trošarina za alkohol, duhanske prerađevine, motorna goriva, ugljen, plin i električnu energiju neće hrvatskim građanima i gospodarstvu donijeti znatnija povećanja cijena, osim za duhan i duhanske proizvode gdje trenutno dosta zaostajemo za EU-om.

tri vijesti o kojima se priča Objavljeni detalji Sin poznate hrvatske pjevačice završio u istražnom zatvoru: Napao indijske dostavljače, ukrao im bicikle i novac više ozlijeđenih FOTO Užas na Savi: Tragedija je upravo postala još veća, porastao broj preminulih, otkriveno iz koje su zemlje Nestala u utorak Pronađena djevojčica za kojom se tragalo u Zagrebu

Povećanje trošarina na duhanske prerađevine odvijat će se postupno u tri faze, jer su dogovorena prijelazna razdoblja u kojima bi trebalo riješiti problem sive ekonomije na tržištu duhanskih proizvoda - prva faza je do 1. srpnja ove godine, druga kreće početkom iduće godine, a treća tek krajem 2017. godine. Koliko će zbog toga rasti cijene cigareta ovisi o tome koliko proizvođači žele sniziti svoje marže, istaknuo je Linić.

U vezi alkoholnih pića neće biti promjena, tako da se neće uvoditi trošarine na vina, pjenušava vina i pivo, već će se plaćati samo na neke međuproizvode, poput etilnog alkohola.

Što se tiče motornih goriva, Hrvatska je dobar dio toga pitanja riješila odlukom da se naknade za Handu evidentiraju kao trošarine, pa je za usklađenje ostalo samo 10 lipa razlike na dizel goriva, te povećanje od 20 lipa za kerozin, što će imati utjecaj na zračne prijevoznike, dodao je Linić.

Hrvatska dosad nije imala trošarine na energente poput struje, ugljena ili prirodnog plina pa tu mora provesti dosta promjena, ali to građanima neće donijeti poskupljenja. Budući da EU predviđa izuzetke na tom području, mi smo izuzeli potrošnju građana iz trošarinskog sustava, tako da tu neće biti povećanja cijena, najavio je Linić.

Kod gospodarstva poskupljenje bi trebalo biti minimalno, za jedan do dva posto, i to samo u dijelu gdje se plin ili ugljen ne troše u procesu proizvodnje, kaže Linić koji smatra da to povećanje ne bi trebalo utjecati na izlazne cijene, niti na poslovanje tvrtki.

Govoreći o Zakonu o cestama, ministar prometa Sinša Hajdaš Dončić rekao je da želi omogućiti dovršetak investicija koje su započele. 'To znači podravski ipsilon. Dalje se gradi, ne kao autocesta već kao brza cesta i radove će dovršiti Hrvatske autoceste. Cijela priča je podijeljena u četiri faze. Za tri faze nema ni jedne dozvole. Kako smo rješavali problem Pelješkog mosta sada rješavamo i podravski ipsilon jer je sve rađeno čudno', kaže Hajdaš Dončić.

>> Milanović: Godina je počela žestoko, no unatoč eksplozijama Zagreb će ostati siguran grad

Ministar regionalnog razvoja Branko Grčić rekao je kako se rješavaju zadnji problemi u aktiviranju postojećih gradilišta na cestama u Hrvatskoj. 'Imamo četiri milijarde ugovorenih projekata. Zastoj nas je koštao više od milijarde. Mi smo odmrznuli sve projekte koji će početi čim se steknu meteorološki uvjeti. Samo nekoliko projekata koji su spremni za nastavak gradnje su vijadukt Ravča Ploče, tunel Sveti Ilija, most preko Drave na koridoru V C, dio ceste na autocesti prema Sisku i još neki putovi', kaže Grčić.

Vlada predlaže zabranu prodaje državnoga poljoprivrednog zemljišta

Što se tiče poljoprivrednog zemljišta, moratorij na takve nekretnine je osam godina. 'Imamo odredbu i da bi se izbjeglo ilegalno mešetarenje. Preuzimamo odgovornost za jedan takav resurs. Bit će puno prigovora, ali do sada su stotine hektara zemlje dijeljene daleko od očiju javnosti', rekao je premijer Zoran Milanović.

Naime, Vlada je danas u saborsku proceduru uputila prijedlog novog zakona o poljoprivrednom zemljištu, kojim bi se, među ostalim, zabranila prodaja tog zemljišta te stalo na kraj neadekvatnom korištenju zemljišta i nedisciplini u prenamjeni zemljišta. Odluke o davanju u zakup i prodaji poljoprivrednog zemljišta po sadašnjem zakonu donosile su jedinice lokalne samouprave na temelju programa na koje je suglasnost davalo Ministarstvo poljoprivrede. Sada se predlaže ukidanje tih programa i zabrana prodaje zemljišta, a o davanju u zakup odlučivat će Agencija za raspolaganje poljoprivrednim zemljištem.

Do sada je za prodaju bilo predviđeno 218.493 hektara, a prodano je 62.775 hektara državnog zemljišta. Prihvati li Sabor predloženi zakon, u Hrvatskoj će se ubuduće moći prodavati isključivo privatno zemljište, no ni to zemljište u idućih sedam godina neće moći kupovati stranci, budući da je takav moratorij ispregovaran s EU.

Državno poljoprivredno zemljište i ribnjaci davat će se u zakup na 50 godina, a predložen je i redosljed prvenstva prava na zakup, po kojem će 60 od 100 bodova nositi gospodarski program zakupca, 20 bodova ostvarivat će se na temelju dosadašnjeg posjeda, a 20 bodova nosit će visina zakupnine.

Polovica novca od zakupa ići će u državni, a polovica u proračun jedinica lokalne samouprave. Vlada predlaže i desetorostruko povećanje jednokratnih naknada za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, čime se želi stati na kraj malverzacijama s prenamjenom zemljišta u gradovima i općinama koje su već sada utvrdile prevelik broj građevinskih i poslovnih zona.

Za poljoprivredno zemljište izvan građevinske zone koje se prenamijeni u građevinsko plaćat će se naknada u visini od 25 posto tržišne cijene zemljišta unutar građevinskog područja, a ako je riječ o visoko kvalitetnom zemljištu, ta će naknada iznositi 50 posto cijene zemljišta.

Ako je riječ o prenamjeni poljoprivrednog zemljišta koje se već nalazi unutar građevinske zone, ta će naknada iznositi 2,5 posto tržišne cijene zemljišta u građevinskoj zoni, a ako je riječ o visokovrijednom zemljištu, 5 posto cijene. Novac prikupljen takvim naknadama dijelit će država (70 posto) i jedinice lokalne samouprave (30 posto).

Zadvoreni dio Sjednice

Vlada Republike Hrvatske na zatvorenom dijelu sjednice donijela je Odluku o imenovanju članova stalnih radnih tijela Vlade Republike Hrvatske, u skladu s izmjenama Poslovnika Vlade Republike Hrvatske.

Usvojen je Pregled zakonskih prijedloga kojima Republika Hrvatska preuzima pravnu stečevinu Europske unije za 2012. godinu kao i Pregled podzakonskih prijedloga kojima Republika Hrvatska preuzima pravnu stečevinu Europske unije za 2012. godinu. Radi se o redovitom izvještavanju o učinjenom u procesu preuzimanja pravne stečevine EU.

Raspravljalo se i o kadrovskim pitanjima. Irena Peharda imenovana je novom ravnateljicom Operativno-tehničkog centra za nadzor telekomunikacija.

>> Hrvatska kupuje zgradu za Stalno predstavništvo pri EU-u

Imenovane su povjerenice Vlade Republike Hrvatske za obavljanje poslova iz nadležnosti gradskog vijeća i općinskih vijeća temeljem rješenja Vlade Republike Hrvatske o raspuštanju gradskog vijeća i općinskog vijeća. Vesna Ostojić imenovana je povjerenicom za obavljanje poslova iz nadležnosti Gradskog vijeća Grada Zlatara, Jasmina Ricijaš iz nadležnosti Općinskog vijeća Općine Kraljevec na Sutli, a Ingrid Šoltić iz nadležnosti Općinskog vijeća Općine Pribislavec.

Uz dobiveno pozitivno mišljenje Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom, razriješen je dosadašnji član Upravnog vijeća Hrvatskog registra brodova Perica Šolić te je Igor Butorac imenovan novim članom.

Sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, s danom 31. prosinca 2012. godine, razriješeni su dosadašnja privremena predsjednica i članica Stručnog povjerenstva za reviziju nalaza i mišljenja o invalidnosti Nada Šikić i privremeni članovi Goran Medur, Ljiljana Anić-Antić, Ljerka Žubrinić-Orešković, Davorka Držić, Ena Grbić i Ljubica Tucaković.

Imenovani su predstavnici i zamjenici predstavnika Vlade Republike Hrvatske u Zajedničko povjerenstvo za tumačenje Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, sukladno odredbama Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama. Imenovani predstavnici su Marko Krištof, Ljubica Đukanović i Saša Zelenika, a zamjenici predstavnika Silvana Čolak, Marija Pećanac i Gabrijela Herceg Sarajlić.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook