Pravedniji i transparentniji sustav, učinak je koji bi trebao donijeti novi zakon o socijalnoj skrbi, predstavljen danas u Ministarstvu socijalne politike i mladih.
Pročitajte i ovo
stanje neizvjesnosti
Vlada i sindikati sjedaju za pregovarački stol: "Štrajk je izgledna opcija"
Kriza u zemlji
Francuska ima novog premijera: Ovo je čovjek kojeg Macron postavlja na čelo Vlade
O uštedama koje bi zakon trebao donijeti teško je govoriti, treba pričekati par mjeseci primjene, ali i ako ih i ne bude, sustav će biti pravedniji i transparentniji, rekla je ministrica Milanka Opačić.
>> Opačić: Oni koji imaju ušteđevinu ili dionice nisu socijalni slučajevi
Brojne su promjene koje donosi novi zakon.
S početkom iduće godine umjesto pomoći za uzdržavanje uvodi se institut zajamčene minimalne naknade čiji će gornji limit biti 2.900 kuna bruto.
Gornja granica pomoći za uzdržavanje sada nije definirana, ovisi o više čimbenika, primjerice o broju djece i njihovoj starosti. Donja je granica 600 kuna, ne bi se trebala smanjivati, dapače nastojat će se povećati te pomoći onima koji sada žive od 600 kuna.
Višebrojne obitelji mogle su do sada akumulirati do osam tisuća kuna, samac samo 600 kuna. Drugi veliki korak, odnosno reforma odnosi se na ugovaranje socijalnih usluga. Tako će, primjerice, domovi za starije koji zadovolje iste propisane uvjete biti i iste cijene, a to će vrijediti i za privatne domove.
Država će sufinancirati smještaj samo onim korisnicima kojima je to uistinu potrebno, poručila je ministrica Opačić. Neće se, kaže, događati da osoba ima veliki stan u središtu Zagreba, vilu na moru, a živi u domu koji sufinancira država. U neke dijelove sustava uvest će se red, konkretno servis 'geronto domaćica'.
I tu su ugovori sklapani po 'babi i stričevima' pa je u jednoj županiji bilo tri tisuće korisnika, a u drugoj sto, kaže Opačić. Novost je da će rješenja izdavati centri za socijalnu skrb, cenzus ostaje isti, a svi koji žele moći će servis platiti sami. Među korisnicima pomoći za uzdržavanje oko polovica je radno sposobnih - ideja je novog zakona da se takve osobe motivira na rad.
Spomenuta pomoć bila bi 'privremeno pravo', odnosno odredila bi se na razdoblje od dvije godine. Korisnik bi se u tom razdoblju morao uključiti u edukacije zavoda za zapošljavanje i prihvatiti ponuđeni posao. Stigne li od zavoda signal da je korisnik posao odbio, brisat će ga se iz sustava.
Nađe li korisnik povremeni posao neće mu se odmah ukinuti socijalna pomoć. Prvi će mjesec, uz plaću, primati i naknadu, a sljedećih mjeseci ta će se naknada postepeno smanjivati.
Kad je riječ o domovima, namjera je 'promaknuti' ih u centre za usluge u zajednici, odnosno čim više štićenika osposobiti za život u stambenim zajednicama u kojma će im podrška biti bivše osoblje domova.
Djecu iz dječjih domova u budućnosti bi se u većoj mjeri smještalo u udomiteljske obitelji kojima bi se pružila potrebna stručna pomoć. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook