O skupim lijekovima na koje se čekaju odluke povjerenstva te o problemima koje tresu zdravstvo čut ćemo što ima reći ministar Milan Kujundžić.

Galerija


Točno je dva tjedna od obećanja - imate te li odluku povjerenstva hoće li biti odobrena spinraza i za odrasle i djecu na respiratoru?

Spinraza je lijek koji se pojavio prije godinu i pol, prvi lijek koji se pojavio za tešku nasljednu bolest i koji daje nadu u poboljšanje. U Hrvatskoj smo krenuli prije nešto manje od godinu dana s liječenjem. Sada liječimo 30 pacijenata. Aktualna su djeca na respiratoru, njih 12. Povjerenstvo intenzivno skuplja informacije, podatke, praksu i čim budu kriteriji stečeni…

Odluke još nema?

Vezani članci Milan Kujundžić (Foto: Dnevnik.hr) Zdravstveni radnici traže povećanje plaća, Kujundžić: "Zamolit ću sindikate za strpljenje" Milan Kujundžić (Foto: Miranda Cikotic/PIXSELL) - 2 Kujundžić: ''Vjerujem da će Vlada pronaći način da podigne plaće u zdravstvu. Moramo zadržati liječnike i sestre''

Odluke još nema, ali intenzivno se prati. Čim se steknu kriteriji Hrvatska će se sigurno uključiti.

Imate li nekakvu informaciju u kojem bi to smjeru moglo ići?

Povjerenstvo radi neovisno. Naravno da imamo kontakte.

Sigurno imate nekih saznanja kao ministar.

Saznanja postoje da nekoliko zemalja… Dakle, do prije nekoliko mjeseci nije nitko stavljao djecu na respiratore, a zadnjih nekoliko mjeseci, sada je i Poljska počela, tako da će to sigurno doprinijeti novim spoznajama.

Tim ljudima ovise dani. Mogu li oni dobiti nekakvu konkretniju informaciju?

Ovo je kronična nasljedna bolest. Ovdje nisu ni dani ni sati, iako roditeljima ljudski gledano svaka sekunda je važna da se počne s terapijom. Ali, ne može se mimo pravila struke, mimo algoritama koji su u znanosti.

Ima li najava za neke druge lijekove?

Najava ima. Dobro ste obaviješteni. U pripremi je lijek koji će liječiti bolest. Spinraza je lijek koji malo pomaže, a u pripremi je lijek koji je u najavi i koji će liječiti gensku terapiju...

Hrvatska bi ga mogla staviti na listu?

U Hrvatskoj nikada nismo zaostali u ni jednom lijeku, u ni jednoj metodi liječenja, tako da nećemo ni u tome. Samo treba pričekati da taj lijek dođe u studije. I tu radimo pripreme da se možemo uključiti u studije i ako se potvrdi, da ga možemo dati svojim pacijentima.

Inače, zdravstvo je rak rana ovog društva. Imate li ključ kako riješiti probleme? Da nemate prepreka, što biste napravili da smanjite taj ogroman dug?

Ne mogu prihvatiti da je hrvatsko zdravstvo rak rana. Hrvatsko zdravstvo je jedna od rijetkih kategorija koje se može nositi s parametrima u Europi i u svijetu. Svjetski gospodarski forum koji radi klasifikaciju u gospodarstvu i u pravosuđu i u zdravstvu, hrvatsko zdravstvo se svrstao u gornju trećinu, među najrazvijenijim zemljama. Imamo puno problema u zdravstvu, to stoji. Ali to nije hrvatska rak rana i nema te metode.

Iz godine u godinu gomilaju se dugovi. Nikako da se to riješi. Primjerice, liste čekanja su sve veće. Što se dogodilo s centralnim sustavom naručivanja? Jesu li opet crne tekice proradile?

Nisu proradile. Liste čekanja imaju sve zemlje u svijetu i probleme imaju. Jedan od problema ovdje je i informatički sustav kojeg uređujemo, koji je probni u nekim bolnicama.

Što je s tim informatičkim bolničkim sustavom?

Prošle godine smo uveli liste kojima možemo riješiti sve teške ozbiljne bolesnike. Riješili smo 20.000 takvih bolesnika. To je jedna stvar koju treba naglasiti, a druga je – po izvršenosti dijagnostičkih i terapijskih postupaka u Hrvatskoj svake godine sve više ih izvršimo. Neovisno o kojim metodama sada govorimo.

Brojke konstantno rastu. Slažete li se možda da oni koji primjerice ne mogu obaviti pregled, bi trebali imati neki rok u kojem bi se trebali odjaviti? Možda takve pacijente treba novčano sankcionirati?

Sankcija je nešto što mi Hrvati ne volimo i bilo je pokušaja u zadnja dva desetljeća s oblicima sankcija u zdravstvu, ali to je završilo krajnje nepopularno, tako da o tome u ovom trenutku ne razmišljamo.

Stalno se razmišlja o nekoj popularnosti. Treba razmišljati o učinkovitosti.

Na tragu učinkovitosti smo krenuli s uređivanjem informatičkog sustava s jedne strane i s druge strane veća izvršenost medicinskih postupaka.

Bi li bolnice bolje vodili menadžeri i ekonomisti, nego liječnici koji se biraju po političkom ključu?

Mislim da sama osnovna naobrazba neovisno je li netko ekonomist, liječnik ili inženjer elektrotehnike nije presudna tko bi bolje vodi.

Bi li ekonomist bolje upravljao, jer je bolnica mali sustav, malo poduzeće?

Sada ste ušli u jednu diskrepanciju, jedno je samo financijski. U medicini nije problem uštedjeti, samo to znači nešto drugo za pacijente, to znači ne usvojiti nove lijekove, usvojiti nove metode.

Hrvatska medicina nema logiku zdrave ekonomije. U zdravoj ekonomiji što više radiš i što bolje radiš, više ćeš zaraditi. U medicini kakva je plaćena u Hrvatskoj, s novcima koje imamo – što više radiš, što bolje radiš zapravo stvaraš deficit. Primjerice, kad bi zaustavili transplantacije ili liječenje neke druge bolesti na koju idu novci, za tren bi uštedjeli. A gdje su ljudi? Oni idu na onaj svijet.

Ima jako puno administracije po bolnicama.

O tome se može govoriti. Moguće da ima u ponekoj bolnici, ali ne tako puno.

Razmišljate li o outsourcingu?

Outsourcing se razmatra i pojedine bolnice su ga već uporabile. Hrvatski ga zakoni ne isključuju. To je nešto što je uvriježeno u svijetu.

Dio čišćenja, dio kuhanja - hoćete li to provesti?

To se provodi. Svi oni koji hoće, to mogu i raditi. Čak smo sada i raspisali, odnosno idemo na objedinjenje za čišćenje. Premda nisu ostvarene neke velike uštede, što ne znači da ne treba ako je dokazano nešto u svijetu, pokušavati dalje s tim.

Treba li liječnicima povećati plaće?

Bolje da pitate liječnike. Ja sam 30 i više godina liječnik. Ako hoćemo liječnike zadržati u Hrvatskoj, a to su napravile Poljska, Češka, Slovačka, sada rade to Mađarska, Rumunjska, povećanje plaća je dovelo do toga da im ljudi manje odlaze.

Slažete se da liječnicima treba povećati plaće? Koliko bi Vi liječnicima povećali plaće?

Ne možemo se tako igrati. U svakom slučaju bilo bi dobro kada bi mogli povećati liječnicima plaće i sestrama. Sigurno bi ih na taj način stimulirali da ostanu u Hrvatskoj.

Svjedoci smo nasilja po bolnicama. Rekli ste da planirate uvesti kamere, zaštitare. Možemo li govoriti o nekom vremenskom roku u kojem će se to provesti? Imate li nekakav izračun?

Mislim da je puno važnije govoriti o rastućem valu nasilja u hrvatskom društvu, ne samo u medicini, što je uistinu zabrinjavajuće. Nasilja je bilo i ranijih godina, ali ne takve žestine i ne takve frekvencije. Kamere i zaštitari su jedan od oblika koji pomažu, premda mi najviše očekujemo od novoga kaznenoga zakona kojeg smo na inicijativu ministarstva zdravstva mijenjali, da će brže sudovi donositi odluke i da će kazne biti primjerenije kako bi se skrenulo ljudima pozornost da to ne smiju raditi.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr