Migranti sve češća meta napada: "Najugroženiji su dostavljači"

U Hrvatskoj su migranti trenutačno najugroženija manjinska skupina, a naročito oni koji rade kao dostavljači, ističu u Centru za mirovne studije (CMS) uoči početka njihova programa ''Tjedan borbe protiv rasizma'' koji se održava od 20. do 29. ožujka.

tri vijesti o kojima se priča Problemi ograničenja Traži se hitna reakcija države: "Situacija je gotovo alarmantna na benzinskim postajama" Nestao u Portugalu Tragičan kraj potrage: Bivši dekan zagrebačkog fakulteta pronađen mrtav u tijeku Rat na Bliskom istoku Ubijen jedan od najvažnijh iranskih generala. Masovni napadi diljem Zaljeva, pogođena važna rafinerija

''Prosvjedi protiv migrantskih radnika u Zagrebu, Splitu i Rijeci, zabrane ulaska u klubove i trgovine zbog boje kože ili podrijetla te sve češći fizički napadi na dostavljače i druge radnike ukazuju na zabrinjavajuće trendove u društvu'', ističu u CMS-u.

Pritom upozoravaju i da dio političkih aktera pokušava strah i nezadovoljstvo zbog ekonomske situacije usmjeriti upravo prema migrantskim radnicima te da se sve češće različite oblike nasilja nikako ne bi trebalo promatrati kao izolirane incidente već kao eskalaciju netrpeljivosti.

''Službena izvješća za 2025. još nisu dostupna, stoga smo ocjenu o eskalaciji netrpeljivosti temeljili na vlastitom radu sa zajednicama, odnosno kroz pružanje direktne podrške te kontinuirano praćenje medijskih izvještaja o napadima'', ističe se u odgovoru CMS-a Hini.

Pozivajući se na izvješća Pučke pravobraniteljice iz prethodnih godina, naglašavaju i da su netrpeljivost i napadi na migrantsku zajednicu dio šireg i dugotrajnijeg trenda porasta diskriminacije na temelju nacionalnosti, etničkog podrijetla i rase.

''U 2023. zaprimljene su 362 pritužbe, od čega se 90 odnosilo na rasu, etnicitet i nacionalnost, dok je u 2024. taj udio i dalje bio vrlo visok – 76 od ukupno 420 pritužbi, odnosno oko petine svih slučajeva'', ističu u CMS-u.

Raste broj stranaca među žrtvama razbojništva

Pojašnjavaju da, uz službene statistike, i ispitivanja javnog mnijenja pokazuju sve veću prisutnost negativnih stavova prema migrantima i manjinskim skupinama, često uokvirena kroz pitanja sigurnosti i kulturnih razlika.

Upravo takvi stavovi, ističu u CMS-u, ne ostaju samo na razini percepcije, već oblikuju društvenu klimu u kojoj se nasilje lakše relativizira. Stoga naglašavaju da nikoga ne bi trebalo čuditi da je prema Statističkom pregledu MUP-a još u 2024. bio zabilježen veći udio stranih državljana žrtava kaznenih djela nego u prethodnoj godini.

''Primjerice, broj razbojništava porastao je s 855 u 2023. na 1.088 u 2024., dok se broj stranaca među žrtvama gotovo utrostručio – s 47 na 138 osoba, što čini oko 13 posto svih žrtava razbojništava. Slično se bilježi i kod teških tjelesnih ozljeda, kojih je 2023. godine bilo 889, a 2024. 990, pri čemu je broj stranih državljana porastao sa 77 na 104, odnosno na više od 10 posto ukupnog broja žrtava'', ističu u Centru za mirovne studije.

Dodaju i da je, uz migrantske skupine, važno naglasiti i da su Romi dugotrajno najizloženija diskriminirana skupina u Hrvatskoj, ali i poručuju da je ključno razumjeti da rasizam i ksenofobija stvaraju širi obrazac nesigurnosti koji pogađa različite zajednice i, u konačnici, cijelo društvo, Upravo zato je važno razvijati politike i prakse koje štite prava i sigurnost svih, ističu u CMS-u.

Dodaju da nedavni napadi na migrante nisu izolirani incidenti te ističu da su oni mogući zato što postoje sustavi i institucije koje ih ne sprječavaju, već ih svojim politikama i praksama dopuštaju ili proizvode.

''Ukupni podaci o kaznenim djelima počinjenim nad stranim državljanima pokazuju da su oni znatno češće žrtve kaznenih djela što implicira da je i broj kaznenih djela počinjenih zbog rase, vjere nacionalnosti itd. zasigurno mnogo veći. Jasno je, stoga, da pravosudni sustav gotovo uopće ne prepoznaje motiv mržnje u praksi. Iako statistika kaznenih djela pokazuje značajan broj slučajeva u kojima su stranci žrtve, službeno klasificiranih zločina iz mržnje gotovo da i nema'', poručuju iz CMS-a.

Navode i da taj nesrazmjer ukazuje na ozbiljan problem u prijavljivanju, kvalifikaciji i procesuiranju kaznenih djela motiviranih mržnjom te da je uloga senzibilizacije policije i državnog odvjetništva na rasne motive počinjenja kaznenog djela iznimno bitna kako bi u konačnici takva kaznena djela ibila prepoznata te strože kažnjena.

Koliko je Hrvatska opasna za migrante?

Zaključno, u CMS-u su ocijenili i koliko je Hrvatska opasna za migrantske zajednice i radnike u usporedbi s ostalim državama EU.

''Hrvatska dijeli slične trendove s drugim državama EU – porast netrpeljivosti prema migrantskim i drugim manjinskim skupinama, posebno u kontekstu nastojanja nekih političara da odgovornost za ekonomsku situaciju u zemlji, preskupu potrošačku košaricu i sve teži pristup javnim uslugama prebace upravo na migrantske radnike koji , baš kao i mi, svojim radom i trudom nastoje prehraniti svoje obitelji'', ističu u CMS-u.

Zaključuju da je specifičnost Hrvatske relativno nov i brz rast broja migrantskih radnika, uz istovremeni izostanak adekvatnih integracijskih politika i zaštitnih mehanizama, što može dodatno povećati rizik od diskriminacije i nasilja.

Program CMS-ova ''Tjedna borbe protiv rasizma'' počinje 20. ožujka u 18 sati u zagrebačkom Klubu MaMa događanjem "Transnacionalne solidarnosti: Iranski glasovi i narativi slobode", a nastavlja se nizom javnih događanja, među kojima su migrantska šetnja Trnjem povodom Međunarodnog dana eliminacije rasne diskriminacije te radionica afričkog plesa Kizomba u Centru mladih Ribnjak.

Program uključuje i obilježavanje Međunarodnog dana eliminacije rasne diskriminacije 21. ožujka, u spomen na 69 života nasilno ugašenih 1960. u južnoafričkom Sharpevilleu tijekom prosvjeda protiv apartheida i rasne segregacije.