Galerija
Marija Pejčinović Burić od danas u već ionako bogati životopis može dodati i funkciju glavne tajnice Vijeća Europe.
Rezultat glasanja bio je 159:105 u korist hrvatske ministrice. Njezin izbor u srijedu navečer u dvorani Vijeća Europe izazvao je gromoglasan pljesak.
''S ovim izborom Vijeće pokazuje da je za ravnopravnost spolova. Tijekom svog rada posebnu ću pozornost posvećivati temama diskriminacije prema ženama i djeci. Još uvijek moramo inzistirati na temama rodne ravnopravnosti'', rekla je Pejčinović Burić nakon izbora.
Istaknula je da je za napredak važno zajedništvo. ''Treba nam više dijaloga između država članica i u Vijeću Europe'', kazala je te dodala da je važno očuvati mulilateralizam. ''Vijeće je jedan od stupova europske multilateralnosti'', kaže Pejčinovič Burić.
''Kada je multilateralizam generalno u krizi, kada se postavlja pitanje jesu li institucije koje su uspostavljene nakon Drugog svjetskog rata još uvijek važne, moj odgovor je da je i mislim da taj odgovor najbolje može dati netko tko je iz države koja je proživjela agresiju, poslije toga vrlo brzo kroz demokratske procese ušla u međunarodne organizacije'', rekla je Pejčinović Burić.
Hoće li je naslijediti Plenković?
Dok službeno ne preuzme novu funkciju, i dalje će obnašati dužnost ministrice vanjskih poslova.
U Vladi tvrde da se o njezinu nasljedniku ili nasljednici još nije razgovaralo. Spominje se i mogućnost da sam premijer preuzme i ministarstvo vanjskih poslova, ali o tome nema službene potvrde.
"Ja sam još uvijek ministrica, još sigurno neko vrijeme će to biti. Kaže se da prvo treba skočiti pa reći hop. Mislim da ta vrsta razgovora tek predstoji. Dosad je bilo važno raditi dobro posao koji još uvijek radim", rekla je Pejčinović Burić.
Čestitka premijera
Predsjednik Vlade Andrej Plenković čestitao je potpredsjednici Vlade i ministrici vanjskih i europskih poslova Mariji Pejčinović Burić na izboru za glavnu tajnicu Vijeća Europe i sjajnom rezultatu koji je postigla, osvojivši 159 glasova u Parlamentarnoj skupštini VE-a, naspram 105 glasova, koliko je dobio njezin protukandidat Didier Reynolds.
"To je naš najveći diplomatski uspjeh u kandidaturama za međunarodne institucije, ali i potvrda snažnog vanjskopolitičkog položaja Hrvatske danas," rekao je Plenković.
Hrvatska ministrica ovime je postala druga žena u povijesti na čelu te organizacije i prva osoba općenito iz srednje i jugoistočne Europe na toj dužnosti.
Biografija Marija Pejčinović Burić
Marija Pejčinović Burić rođena je 1963. godine u Mostaru. Ekonomski fakultet završila je na Sveučilištu u Zagrebu 1985. Za vrijeme studija usavršavala je znanje jezika uz poslove ''au pair'' u Parizu, Londonu i Salamanci te aktivno govori francuski, engleski i španjolski.
Svoju karijeru započinje u ''Končar inženjeringu'' 1988. godine kao stručna suradnica za vanjsku trgovinu.
Diplomacijom se počinje baviti ranih 90-ih. Naime, u Ministarstvu vanjskih poslova 1992. završava tromjesečni diplomatski tečaj. Od 1993. do 1994. godine školuje se u Belgiji i Varšavi, gdje stječe zvanje magistrice europskih znanosti. Drugom polovicom devedesetih bila je direktorica Europskog doma u Zagrebu, a neko vrijeme provodi i u farmaceutskoj industriji na poziciji direktorice korporativnih komunikacija u Plivi.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Od 2000. do 2001. članica je pregovaračke skupine Hrvatske za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između RH i EU. Također u prve četiri godine 2000-ih bila je pomoćnica ministra u ministarstvu europskih integracija. Sljedećih godina njezini poslovi vezani su za suradnju Hrvatske i Europske unije.
Njezin stranački angažman u HDZ-u dolazi do izražaja 2008. godine, kada ulazi u Hrvatski sabor kao zastupnica te stranke. Dužnost Državne tajnice u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova odnaša od 2016. do 2017. godine. U lipnju 2017., nakon što Davor Ivo Stier izlazi iz Vlade, Pejčinović Burić dolazi na mjesto potpredsjednice Vlade RH i ministrice vanjskih poslova, s kojeg uskoro odlazi na mjesto glavne tajnice Vijeća Europe.
Vijeće Europe
Glavni tajnik Vijeća vodi Parlamentarnu skupštinu i cjelokupnu organizaciju, odgovoran je za strateški odabir radnih programa i proračuna Vijeća Europe. Glavni je cilj Vijeća Europe jačanje suradnje i jedinstva na europskom kontinentu, promicanjem ljudskih prava i temeljnih sloboda te demokracije i vladavine prava.
Vijeće Europe bavi se temama kao što su socijalna isključenost, rasna, nacionalna i druga netrpeljivost, trgovina ljudima, nasilje nad ženama, prava djece, bioetika, terorizam, zaštita kulturne i prirodne baštine itd.
Vijeće Europe najstarija je europska organizacija za zaštitu ljudskih prava, vladavine prava i jačanje demokracije. Osnovano je 1949. godine. Ima 47 država članica, a Hrvatska se toj organizaciji pridružila 1996. Nije povezano s Europskom unijom i različito je od Europskog vijeća koje se sastaje u Bruxellesu.
U parlamentarnoj skupštini su 324 zastupnika i oni tajnim glasanjem biraju tko će postati novi glavni tajnik.
Glavnog tajnika Vijeća Europe odmah čekaju problemi. Davor Ivo Stier, član parlamentarne skupštine Vijeća Europe, objašnjava da je ta organizacija već neko vrijeme u krizi koja se odnosi i na situaciju s Ruskom Federacijom.
Vijeće je u utorak vratilo pravo glasa Rusiji koja ga je izgubila 2014. nakon aneksije Krima. Odluku su podržale Francuska i Njemačka u znak dobre volje prema Moskvi, ali se pobunila Ukrajina.
Aktualno
Alarmantni podaci o zloporabi droga u Hrvatskoj: Najgore je u jednom gradu i tri županije, najmlađi ovisnik imao je samo 14 godina
