Ministar graditeljstva najavio velike projekte za iduću godinu

Ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Lovro Kuščević u intervjuu za Hinu najavljuje velike projekte za iduću godinu, među kojima je i intenzivan rad na spajanju zemljišnih knjiga i katastra te na uspostavi Informacijskog sustava prostornog uređenja (ISPU), usavršavanje sadašnjih i izrada novih modula: e-dozvola, e-inspekcija, e-nekretnina, e-arhiva.

Pročitajte i ovo oglasio se na mrežama Novinar koji je intervjuirao Putina otkrio detalje iza kamere: "Ima jednu naviku..." razgovor s Tuckerom Carlsonom VIDEO Putin otkrio u kojem će slučaju napasti Poljsku, progovorio i o globalnom ratu: "Još nismo postigli ciljeve"

Jeste li zadovoljni proračunom Ministarstva za iduću godinu?

Da, jako sam zadovoljan. Proračun iznosi nešto više od 833 milijuna kuna, od čega je pod limitima, dakle ono za što ćemo opteretiti državni proračun, samo 301 milijun kuna, a ostatak planiramo osigurati iz EU fondova i od naših vlastitih financijskih sredstava koji se uprihode od legalizacije bespravno izgrađenih objekata. To je dobro da se tek malim dijelom financiramo iz državnog proračuna, pa mu nismo veliko opterećenje. Mi u proračunu osiguravamo novac i za rad Državne geodetske uprave, Agencije za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada, Zavoda za prostorni razvoj i Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN). Znatan dio novca planiramo za projekt e-nekretnina jer tu mislimo u mandatu, počevši od 2017., puno toga napraviti. To znači da ćemo unaprijediti informacijski sustav prostornog uređenja (ISPU), koji mora povezati sve module: e-nekretninu, e-dozvolu, e-inspekciju, e-arhiv u zajednički sustav. Planirano povući novac iz EU fondova za energetsku učinkovitost u zgradarstvu. Isto tako, osigurali smo novac za subvenciju stambenih kredita od 17,5 milijuna kuna za 2017.

Kada će zakon o subvencioniranju stambenih kredita doći pred Vladu?

Očekujem da će ga krajem siječnja iduće godine Vlada prihvatiti i poslati u saborsku proceduru. Nakon što ga Hrvatski sabor prihvati, APN će kao naše operativno tijelo javnim pozivom odabrati banke i može se očekivati da će se u lipnju 2017. raspisati natječaj i pozivi za građane. Računamo da će se kupiti više od tisuću stanova i obiteljskih kuća. Riječ je o subvenciji stambenih kredita za osobe mlađe od 45 godina koje kupuju prvu nekretninu ili zamjensku nekretninu zbog povećanja obitelji. Sufinancirat će se 50 posto rata kredita prve četiri godine. Za svako novorođeno ili usvojeno dijete tijekom te četiri godine produžit će se sufinanciranje za još dvije godine. Tim zakonom predviđa se i kupnja rabljenih nekretnina. To je zato da se ljudi u malim sredinama u kojima nema stanogradnje na tržištu ne moraju seliti, primjerice, u Split ili Zagreb i kupiti novi stan, nego će u svojemu mjestu ili selu moći kupiti rabljeni stan ili kuću i živjeti na svojem ognjištu. Drugi razlog je urbana regeneracija jer nije nužno trošiti novi prostor za gradnju zgrada kada diljem Hrvatske, nažalost, imamo praznih nekretnina. Cilj je da se te stare nekretnine kupe, obnove i da ljudi u njima ostanu živjeti. Očekujemo i nižu kamatu od trenutačne na tržištu. U nacrtu zakona predvidjeli smo najveću kamatu od 2,95 posto, ali držim da će se banke u toj borbi za pristup programu morati natjecati i dati dobre kreditne uvjete, te očekujem da će kamatna stopa biti još niža.

Što planirate s POS-om?

Naravno da nastavljamo i s tim programom. Upravo smo u proračunu APN-a od 322 milijuna kuna predvidjeli 220 milijuna kuna za izgradnju POS-ovih stanova 2017. godine. U ovom je trenutku što u pripremi, što u realizaciji više od tisuću stanova. Novost je da je raspisan poziv za iskazivanje interesa za POS-ove stanove u Zagrebu i građani se mogu javiti do 20. siječnja 2017. U Splitu razmatramo nekoliko lokacija, a POS će ići i u Solinu, Bolu na Braču, Malom Lošinju, Visu…

Kakvi su Vam planovi vezani za projekte energetske učinkovitosti?

Preuzimanjem ministarstva postavio sam kratkoročne, srednjoročne i dugoročne ciljeve, a energetska učinkovitost je svakako jedan od naših prioriteta. Naime, najveći dio potrošnje energije u Hrvatskoj je u zgradarstvu. Ulaskom u EU preuzeli smo obveze smanjenja potrošnje energije te emisije CO2 u atmosferu i zato se aktivno pripremamo. U ovom trenutku u tijeku su dva poziva - za energetsku obnovu višestambenih zgrada i za energetsku obnovu zgrada za odgoj i obrazovanje. Za oba programa osigurali smo po 152 milijuna kuna i očekujemo dobru realizaciju. Vlada će uskoro prihvatiti program energetske obnove zgrada javnog sektora, za što smo osigurali 211 milijuna eura. Novost u odnosu prema dosadašnjim programima jest da se prvi put koristimo novcem iz EU, a ne više novcem iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Programe realiziramo s Fondom i Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije koje je osiguralo novac u EU proračunu. Europski natječaji su nešto složeniji nego nacionalni i sada se traži minimalno 50 posto uštede energije kako bismo ostvarili preuzete obaveze. S obzirom na to, osigurali smo Fondu više od četiri milijuna kuna za provedbu stručne edukacije korisnicima i organizaciju radionica diljem Hrvatske. Fond će svima pomoći pri prijavi kako bi realizacija programa bila što bolja. Za energetsku obnovu obiteljskih kuća pregovaramo s Europskom komisijom, koja ne poznaje model da se i fizičke osobe mogu javljati na natječaj. Obećali su nam da će tu direktivu promijeniti početkom 2017. kako bismo mogli početi i s projektom energetske obnove obiteljskih kuća, za što je osigurano 30 milijuna eura.

Što nam možete reći o važnom projektu spajanja katastra i zemljišnih knjiga?

Kao jednu od reformskih mjera, Vlada je prihvatila spajanje katastra i zemljišnih knjiga u jednu instituciju. Smatram kako je to "reforma svih reforma". Naime, danas imamo vrlo nesređeno stanje u katastru i zemljišnim knjigama, što sprječava velike investicije te stvara probleme našim sugrađanima bilo da je riječ o velikim investicijama, nasljeđivanju, kupoprodaji ili nečemu drugome. Vlada je prepoznala problem i prihvatila tu reformsku mjeru. Iskoristit ćemo 2017. da zajedno s Ministarstvom pravosuđa promijenimo potrebne zakonske propise, nakon čega počinje provedba od 2018. do 2020. godine. Ističem kako smo prvi korak u tome napravili, a to je Zajednički informacijski sustav (ZIS). U ZIS smo u deset mjeseci mog mandata uveli 50 posto Hrvatske. Dakle, od 2006. uvelo se 50 posto, a mi smo u deset mjeseci uveli preostalih 50 posto. Zadnji je bio Grad Zagreb, no i taj smo posao dovršili, u tijeku je probni rad i vrlo brzo će biti prezentiran javnosti. Projekt je sufinanciran novcem Svjetske banke, a vrijedan je oko 60 milijuna kuna. Sa ZIS-om smo podatke iz zemljišne knjige i iz katastra spojili u jednu bazu. Međutim, još se radi o "točnoj bazi netočnih podataka". Dakle, to je tek početak. Prenijeli smo podatke iz zemljišnih knjiga i katastra i spojili ih u jednu bazu. Slijedi osnutak nove institucije koja bi se trebala zvati državnom upravom za nekretnine, a zatim sređivanje stanja na terenu. Slijede nove izmjere koje će rezultirati novim podatcima o obliku, veličini i namjeni zemljišta te o vlasniku, posjedniku i stvarnim teretima na nekretnini. Poražavajuće je da više od 200 izmjera vrijednih desetke milijuna kuna stoji na provedbi. To je bačen novac, a i kada se one provedu, nakon deset godina više ne odgovaraju stvarnom stanju na terenu. Znači, moramo napraviti sve da se ti podatci brzo i ažurno provode. Bit ću sretan kada mape koje je radio Franjo Josip prije 150 godina stavimo u muzeje i na fakultete da studenti uče na njima, a da mi konačno počnemo svoj poslovni razvoj i investicije temeljiti na točnim podatcima primjerenim 21. stoljeću. Plan je spomenute postupke dovršiti do 2020. Potrebno je krenuti s važnijim područjima - građevinskim, područjima koja su interesantna za investicije. Mi smo već za 2017. za nove izmjere predvidjeli 15 milijuna kuna, dakle, duplo više nego 2016.

Možete li nam objasniti Informacijski sustav prostornog uređenja (ISPU)?

To je druga reformska mjera Vlade. Cilj nam je novu katastarsku izmjeru kao temeljnu podlogu preklapati s vlasničkom kartom i prostornim planovima. U ISPU povezati e-dozvolu, e-inspekciju, e-nekretninu, e-arhiv tako da u svakom trenutku vlasnik ili osoba koja izdaje građevinske dozvole ili provodi inspekcijski nadzor sa svojeg laptopa ili tableta može pristupiti na česticu zemlje, povezati se i pogledati njezin status. Znatan dio novca ulažemo u sustav e-nekretnina, oko 41 milijun kuna samo za 2017. godinu. Za ISPU ulažemo i četiri milijuna kuna na stavci Hrvatskog zavoda za prostorni razvoj te 1,2 milijuna kuna u Ministarstvu graditeljstva. Za projekt e-inspekcije predviđeno je 3,2 milijuna kuna. Ti podatci pokazuju kako zaista ulažemo što više možemo u digitalizaciju, informatizaciju i izradu boljih prostorno-planskih podataka, digitalnih, javno dostupnih i transparentnih, a sve kako bi se ubrzale i olakšale investicije i postigla veća transparentnost u postupanju te smanjila mogućnost korupcije. Ima oko 6000 prostornih planova i treba ih sve prevesti na jedan zajednički elektronski oblik. Radimo na pravilniku za izradu e-planova koji će biti gotov 2017. Kada se on izradi i kada svi budu radili prostorne planove prema njemu po istoj metodologiji, bit će ih lako napraviti. Želimo dovesti na razinu da se sve vidi, kada se utipka podatak, svi planovi, sve što se događalo na jednom zemljištu. Tada se izdaje građevinska dozvola u tren oka. Novac je osiguran i u to sada idemo "forte".

Kakva Vam je situacija u ministarstvu, imate li dovoljno stručnjaka?

To je stručno ministarstvo s više od 90 posto ljudi s visokom školskom spremom. Volio bih da se ministarstvo pomladi. Kad je riječ o zapošljavanju, ograničeni smo "dva za jedan", što znači da odlaskom dviju osoba u mirovinu jednu možemo zaposliti. Imamo naznake da će Vlada dopustiti minimalna zapošljavanja za one programe koji se odnose na reformske mjere i realizaciju onih programa koji se odnose na povlačenje novca iz EU fondova te se nadamo da ćemo se tu malo "pojačati" s ljudima. Imamo i velik problem s nedostatkom građevinskih inspektora na terenu. Radimo na novom ustroju te ćemo nastojati sve to organizirati na najbolji mogući način. S novim ustrojem rasporedit ćemo kadrove na nove poslove kako bismo sve ciljeve i programe pravodobno mogli ostvariti. Po sistematizaciji imamo 446, a zaposlenih je 345 i šest dužnosnika. Bio bih zadovoljan kad bismo mogli zaposliti 30-ak ljudi s kojima bismo pojačali građevinsku inspekciju i koji bi nam pomogli u provedbi EU projekata i ISPU-a.

Što je s bespravnom gradnjom i legalizacijom te imate li u planu donijeti nove zakone u 2017.?

Sada radimo na izmjenama Zakona o graditeljstvu i Zakona o prostornom uređenju, koje su nužne jer su vezane uz usklađivanje s EU direktivama te uklanjanje bitnih loših stvari koje sprječavaju realizaciju nekih velikih projekata i njihovo dovršavanje, poput Pelješkog mosta i Zračne luke Zagreb, te kapitalne projekte jedinica lokalne samouprave. U drugoj polovici 2017. planiramo ići u sveobuhvatne izmjene i napraviti dobre zakone o prostornom uređenju i graditeljstvu.

Legalizacija se kontinuirano provodi. Predano je 800.000 zahtjeva, a riješeno ih je više od 60 posto. U prvom tromjesečju 2017. donijet ćemo izmjene Zakona kojima ćemo za godinu dana produžiti rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata jer mnogo građana nije u roku podnijelo zahtjev. Napominjem kako se zgrade izgrađene nakon 21. lipnja 2011. neće moći ozakoniti na temelju Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ni uz novi zahtjev. Velika je novost i da upravo radimo na pripremi Zakona o legalizaciji infrastrukture, koji očekujem do polovice 2017. Bespravna gradnja je neprihvatljivo društveno ponašanje koje trajno narušava naš najvrjedniji resurs, a to je prostor. Pozivam sve da se od toga suzdrže. Uklanjanja idu svojim tijekom i sada se uklanjaju bespravno izgrađeni objekti u kontinentalnom dijelu zemlje. Izrađujemo promidžbeni materijal kako bismo apelirali na građane da ne grade ilegalno, pod nazivom "Gradi legalno, spavaj mirno". (Marina Bujan)