U prošloj je godini najviše poskupio šećer. To govori o cijenama hrane na svjetskom tržištu, jer šećer je namirnica koju proizvedemo dovoljno i za izvoz. Sva su ta poskupljenja zapravo lančana reakcija jer Hrvatska nije izolirani otok, samo je razlika u tome što neke to pogodi malo više, a neke malo manje. I sami su mi potrošači rekli da sto kuna danas ne vrijedi kao i sto kuna prije godinu dana.
Pročitajte i ovo
Kolica sve praznija, a vrećice mršavije. Kućni budžeti na udaru su visokih cijena. Slađa kava i Jeleni Kostović je i skuplja kava. Šećer je skuplji 30 posto. 'Kad danas uđem u neku trgovinu, ja iz dućana izađem praktički prazne vrećice', kaže ona.
Skupa je pšenica i skupo je brašno, a s njima i kruh. Na policama trgovačkih lanaca prošle je godine najviše poskupjelo, osim šećera: Brašno je skuplje 25, mlijeko čak 15, meso do 18, a ulje 9 posto. 'Sami građani još imaju mogućnost ići od rasprodaje do rasprodaje, od akcijskih prodaja do akcijskih prodaja i na taj način nešto uštedjeti', ističe Krešimir Sever iz NHS-a.
U sindikatu imaju rješenje. 'Treba tražiti rješenje u nadziranom uvozu, podupiranju proizvodnje, razminiranju terena i stavljanju u funkciju poljoprivredne proizvodnje', kaže Sever.
Povrće i voće je prošle godine ipak pojeftinilo. Jeftiniji su tako češnjak, rajčica, banana i luk. Građanima je to ipak nedovoljno. Hrana i režije najveće su stavke. Rastezanje kućnog budžeta teže ide. 'Sve osim hrane i režija postalo je ogroman luksuz, više si teško mogu priuštiti odlazak u kazalište ili kino', rekla nam je na kraju Jelena s početka priče. U 2012., čini se, nastavlja se isti trend.
Sve ovo je u granicama očekivanog i prati svjetske trendove. Jedna od gospodarskih ciljeva je svakako povećanje osobne potrošnje. Možda se čini nemoguće, ali ne treba trošiti na nepotrebne stvari nego jednostavno trošiti, ali racionalnije.
