'Lobisti i danas negiraju opasnost nuklearnih elektrana'

'Nepodnošljiva je lakoća kojom nuklearni lobisti prelaze preko neospornih činjenica kao što je Černobil prije 25 godina ili japanska nuklearka Fukushima danas. Riječ je o nesrazmjerno visokom riziku u odnosu na relativno malu energetsku korist. Lobisti najčešće manipuliraju podacima kako u svijetu ima više od 1.000 nuklearnih elektrana u kojima sve štima, a nesreća se dogodila u samo te dvije-tri, uglavnom zbog ljudske greške ili prirodne katastrofe. Za njih je to matematički faktor minimalnog rizika od svega 2 promila. Zaista, tako govore brojke. Ali što se događa kad se ta dva promila ostvare? Tada imamo tisuće mrtvih, stotine tisuća oboljelih i nepovratno izgubljene prirodne resurse na golemim površinama zagađenog zemljišta - nedostupnog za nekoliko generacija. Posljedice takve havarije nuklearni lobisti ne smatraju svojim rizikom. To je rizik društva, države ili regije - i snosit će ga netko drugi, ističe se u današnjem priopćenju udruge Zelena lista.

Dodaju kako u energetici postoje bolji, sigurniji, jeftiniji i brži načini dobivanja energije od nuklearnih elektrana.  'Zato danas, sjećajući se žrtava Černobilske katastrofe, ponavljamo zahtjev sadašnjoj i svim budućim hrvatskim Vladama - da promijene energetsku strategiju Hrvatsku - da zauvijek zatvore vrata današnjim nuklearnim elektranama i okrenu se razvoju tehnologija koje koriste bezopasne i neiscrpne obnovljive izvore poput sunca, vjetra, biomase i geotermalnih izvora', kažu u udruzi.

Podsjećaju da je od eksplozije reaktora u Černobilu neposredno umrlo oko 7.000 ljudi, a do danas, prema ukrajinskim izvorima, tijekom 25 godina, broj žrtava posljedica Černobila dosegnuo je milijun. Također, milijuni četvornih kilometara Ukrajine, Bjelorusije i Rusije trajno su zagađeni radioaktivnim tvarima i ostat će nenastanjeni sljedećih nekoliko stoljeća.

Te davne 1986. radioaktivni oblaci zagadili su doslovno cijelu Europu. Porast broja kancerogenih oboljenja teško je dokazati kao posljedicu Černobila zbog utjecaja ostalih čimbenika na okoliš i zdravlje, no nepobitna je činjenica da u Europi više nema "sterilnog" željeza ili nekog drugog metala koji bi bio podoban za izradu preciznog instrumenta za mjerenje radijacije.

U Zelenoj list upozoravaju da niti nakon 25 godina černobilski reaktor nije potpuno saniran. Ispod debelog betonskog sarkofaga on i dalje „diše“. Ukrajinska vlada očajnički pokušava prikupiti milijardu i pol eura za izgradnju novog betonskog zvona koje bi pod kontrolom držalo užarene šipke urana - barem još stotinu godina.

tri vijesti o kojima se priča Prijetnja sigurnosti Europska zemlja priprema stanovnike za rat, poslane upute: "Ako čujete eksploziju..." visoke kazne Cvjeta ova vrsta posla, mnoštvo ih radi i na crno: "S tim se inspekcija treba pozabaviti, ali teško ih je otkriti" Pošta priznala problem Kupci platforme koju Hrvati obožavaju očajni - vratili pakete, novca nema: "Čekam 50 dana, prebacuju odgovornost..."

>> Černobil 25 godina poslije: Radijacija još uvijek sastavni dio života

Istodobno, na drugoj strani svijeta, u Japanu, nuklearka Fukushima odnosi nove žrtve nuklearne tehnologije. Koliko će u gusto naseljenom Japanu biti žrtava, a koliko trajno zagađenog mora i tla, nitko se ne usuđuje ni prognozirati.

Unatoč tome, kažu u udruzi, razni stručnjaci koji se kite visokim znanstvenim titulama učestalo nastupaju u medijima širom svijeta i uvjeravaju ljude kako nema mjesta panici. Kod nas članovi Hrvatskog nuklearnog društva iznose čak tezu kako je nuklearna tehnologija u novoj renesansi kao jedini energetski izlaz za čovječanstvo ugroženo globalnim klimatskim promjenama. Zelena lista" zaključuje kako situacija u Japanu pokazuje da se u tom pogledu u posljednjih 25 godina ništa nije promijenilo - ni opća spoznaja o opasnosti niti ponašanje i postupanje vladajućih struktura. (HIna)