LABURISTI PROTIV JEZIKA SABORSKIH PROPISA 'Koristimo termine koje nitko ne razumije'

Saborski zastupnici su se usuglasili kako je nužno standardizirati izradu akata i propisa koje donosi Hrvatski sabor, a laburist Dragutin Lesar upozorio je kako je dosadašnja praksa pokazala da se od nazivlja zakona i drugih pravnih akata nerijetko "prave papazjanije koje je nemoguće i izgovarati i pročitati".

Pročitajte i ovo Što će odlučiti? Ustavni suci podijeljeni oko ocjene ustavnosti referendumskog pitanja Počele konzultacije VIDEO Šišljagić s premijerom o Ustavu: Još ćemo razgovarati

"U raspravi o Strategiji javne uprave svjedočili smo da je bilo previše stranih izraza. Primarno su bili pisani stranim riječima, a hrvatsko značenje je stavljeno u zagradu", kazao je Lesar u raspravi o prijedlogu jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor.

Stoga, kaže, takav dokument Sabor mora imati, a bilo bi dobro i da ga u svojem radu primjenjuju i jedinice lokalne i regionalne samouprave.

Laburisti interpelacijom traže informacije o TTIP-u

"Koristimo termine koji nisu prikladni ni za uši, ni za zakonski tekst, a pogotovo ne za korisnike koji jedva da mogu izgovoriti riječ 'outsourcing', a trebaju ga tumačiti i primjenjivati u praksi", ističe Mile Horvat (SDSS).

Tuđice i engleske riječi smatra pomodarstvom i trendom. "Apsolutno se mora koristiti hrvatski književni jezik u sastavljanju i definiranju propisa, a tek izuzetno treba biti nekakav naziv na latinskom ili nekakva tuđica", poručio je Horvat.

Borba protiv 'rogobatnih' tuđica: Jezikoslovci izabrali najomraženiji anglizam u Hrvata

Predložena pravila za izradu akata Ivica Mandić (HNS) drži svojevrsnim iskorakom. "Ova pravila ne bi trebala vrijediti samo za Sabor, već bi trebala biti i temelj pravilnika u cijeloj javnoj upravi RH", kaže Mandić i dodaje kako često iz ministarstava i vlade dolaze neujednačeni materijali što, ističe, zbog pravne sigurnosti nije dobro.

Ingrid Antičević Marinović, predsjednica saborskog Odbora za zakonodavstvo koji pravila i predlaže, obrazložila je kako se prijedlogom definira materija koja se uopće može smatrati propisom, određuje se formalna struktura i sadržaj pojedinih dijelova propisa kao i jezik, terminologija, stil te pravopis u propisu. Jasnije je, kaže, određeno i kako mijenjati i dopunjavati propis. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook