'Kvar u Krškom bit će popravljen do subote'

Nuklearna elektrana Krško trenutačno je zaustavljena, kvar bi trebao biti popravljen do subote ujutro, a cijelo postrojenje u punoj funkciji u utorak navečer ili srijedu, rekao je u četvrtak u Krškom direktor NEK-a Stane Rožman.

"Reaktor i cijela elektrana zaustavljeni su sinoć (u srijedu) u 20 sati, reaktor je ohlađen i teku pripreme za pražnjenje primarnog sustava što je preduvjet za popravak kvara", kazao je Rožman na izvanrednoj konferenciji za novinare održanoj u elektrani.

>> HEP kompenzirao Krško angažiranjem drugih elektrana

>> Bruxelles: Slovenija je brzo i točno izvijestila o incidentu u Krškom 

>> Ljubljana o 'vježbi' u Krškom: Zabunom smo upotrijebili krivi obrazac

"Popravak namjeravamo početi sutra u 6 sati ujutro i očekujemo da će posao biti gotov za 24 sata", rekao je direktor NEK-a.

Rožman je ocijenio kako će povratak u puni pogon trajati od prilike koliko i put do popravka, pa u NEK-u predviđaju "punu sinkronizaciju NEK-a s mrežama u utorak navečer ili srijedu ujutro".

Svi postupci od utvrđenja kvara, prema Rožmanovim riječima, provedeni su u skladu s normalnom procedurom i ni danas, kao ni jučer nema apsolutno nikakva razloga za paniku niti za ikakve posebne sigurnosne mjere.

Štete se još zbrajaju, no procjenjuje se da će biti višemilijunske.

Odgovarajući na novinarsko pitanje kad je hrvatska strana prvi put čula za informaciju o kvaru, Rožman je rekao, da je to bilo oko pola sata nakon donošenja odluke o postupnoj redukciji snage reaktora, "dakle negdje oko 17.30 sati".

To je bilo vrlo brzo i korektno izvješćivanje, te je (HEP) kojem je prenio informaciju, "bio je zadovoljan njome", kazao je Rožman na izvanrednoj konferenciji za novinare održanoj u elektrani.

Kvar koji se dogodio, ispuštanje vode iz primarnog kruga hlađenja reaktora, u NEK-u smatraju "neuobičajenim događajem".

"Taj je događaj neuobičajen samo toliko što tri godine nije bilo nikakvog odstupanja od normalnih parametara, a zapravo spada u krug očekivanih događaja za koje smo pripremljeni", kazao je Stane Rožman.

'Postojeći sustav obavješćivanja podiže paniku'

Jučerašnji incident u nuklearki Krško kada je došlo do manjeg curenja vode za hlađenje reaktora nije predstavljao nikakvu opasnost za nuklearku i okoliš, izjavio je u četvrtak za Slovensku televiziju stručnjak za nuklearnu energiju dr. Matjaž Ravnik ocijenivši da postojeći sustav obavješćivanja posredno izaziva paniku.

Po njegovim je riječima za usporedbu mnogo ozbiljniji događaj bio kada je istog dana u Finskoj došlo do prisilnog zaustavljanja jedne nuklearke u Finskoj, a taj incident bio je i kategoriziran jednim stupnjem opasnosti više od onoga u nuklearki Krško. Uz to, u Finskoj došlo i do aktivacije svih zaštitnih sustava premda ni u tom slučaju nije bilo nikakvih opasnosti za ljude i okoliš.

Ravnik, koji je šef reaktorskog infrastrukturnog centra u Podgorici kraj Ljubljane, te predsjednik nacionalnog vijeća za zračenje i nuklearnu energiju, rekao je da je do kvara došlo u dijelu nuklearke predviđenom za otjecanje vode koja hladi reaktor. Kada je kvar primijećen, istjecalo je dva i pol kubična metra vode u sekundi, dok međunarodna pravila toleriraju istjecanje do dva metra, no veći problem bio je u tome da se na početku nije moglo otkriti gdje je točno mjesto istjecanja pa je zbog toga odlučeno da se reaktor počne hladiti i nuklearka zaustavi.

Prostor u kojemu se sakuplja istekla tekućina za hlađenje reaktora projektiran je tako da može podnijeti i slučaj da dođe do prskanja cijevi za tu tekućinu, a u spomenutom incidentu od jučer pritisak uopće nije bio povećan. Istjecanje tekućine za hlađenje reaktora bilo je tisuću puta manje od onoga koje bi izazvalo opasnost u tom prostoru, a čak i u slučaju da cijev za vodu koja hladi reaktor pukne, do nuklearke eksplozije ne bi došlo jer bi se sustav automatski zaustavio, pojasnio je Ravnik.

On, međutim, u vezi s problemima koji su se pojavili oko obavješćivanja predviđenih međunarodnih institucija o događaju u Krškom upozorava da postojeći sustav za obavješćivanje o incidentima "sve više postaje sustav za izazivanje panike" te da se slučajevi ovakvog tipa takvim načinom obavješćivanja predimenzioniraju glede opasnosti.

"To je slabo jer bi u slučaju da dođe do ozbiljnog incidenta javnost bila već imuna na uzbune takve vrste", naveo je Ravnik.

DZNS: Nije zabilježena povećana radioaktivnost

U Hrvatskoj kao ni u drugim zemljama nije zabilježeno povećanje radioaktivnosti nakon jučerašnjeg kvara u NE Krško, doznaje se iz Državnog zavoda za nuklearnu sigurnost.

"Svih 15 mjernih stanica diljem Hrvatske izmjerile su uobičajene vrijednosti i ni na jednoj od njih nije zabilježeno povećanje", rekao je ravnatelj DZNS-a Matjaž Prah.

Dodaje da stručnjaci DZNS-a mogu očitati i rezultate s mjernih mjesta u Sloveniji i drugim zemljama te da ni tamo nije zabilježena radioaktivnost iznad uobičajenih vrijednosti.

Prah ističe da DZNS, odnosno njegovi zaposlenici automatski primaju informacije ako radioaktivnost dođe do granice od 300 nanosiverta, što je još daleko ispod vrijednosti opasne za ljude, tako da DZNS ne mora čekati formalna upozorenja već može odmah djelovati i preporučiti potrebne akcije.

Ilustracije radi, iznio je podatak da zaposleni u nuklearnim objektima smiju godišnje primiti najviše 20 milisiverta zračenja, što je daleko više od spomenutih 300 nanosiverta.

Hrvatski sustav mjernih stanica nazvan SPUNN ocijenio je dobrim te najavio njegovu modernizaciju i proširenje na 25 stanica, u okviru programa PHARE.

Prikupljeni podaci iz sustava SPUNN svakodnevno se šalju u međunarodnu razmjenu srodnim institucijama i predstavljaju osnovu za rano otkrivanje povećane radioaktivnosti.

Podaci su dostupni građanima na web stranici www.dzzns.hr/aktivnosti/tpnc/spunn

U Hrvatskoj se doze prirodne radioaktivnosti, mjerene na otvorenom, na visini od 1 metra od tla kreću u rasponu od 100 do 200 nanosiverta na sat. Varijacijama najviše pridonose oborine koje ispiru radioaktivne čestice iz atmosfere.