Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Najava premijerke o državnoj posudbi od 200 eura po kvadratu stana s počekom od 20 godina izazvala je brojne polemike.


Ideju su komentirali i aktualni i budući predsjednik. Pitanje je kome se zapravo želi pomoći - građanima, kupcima, građevinarima ili bankama? Dizalica na dizalici, zgrada na zgradi, stan na stanu. Slika je to ponajviše gradova u kojima su se posljednjih godina nekretnine gradile bez plana i analize isplativosti. A gdje se u tu priču uklapa vladina pozajmica od 200 eura po kvadratu? 'Nije li to i pomoć onima koji su gradili stanove dizali cijene i sada stanove ne mogu prodati', pita se predsjednik Stjepan Mesić. 'To je poticaj, ali bi bilo bolje da se otvaraju nova radna mjesta i motivira graditeljstvo', smatra pak novoizabrani predsjednik Ivo Josipović.

Vezani članci Spašen medo u požaru Prikuplja se pomoć za obitelj kojoj je izgorio stan, žena pred porodom. U manje od 24 sata donirano gotovo 23.000 eura: "Na neki način me sram..." Slika nije dostupna Mesić: Nije li to pomoć onima koji su dizali cijene stanova?

>> Mesić: Nije li to pomoć onima koji su dizali cijene stanova?

I struka skeptična

Oporba je također skeptična. Ne znaju što se skriva iza Vladinih mjera. 'Načelno podržavamo sve mjere u kojima će država kao najveći potrošač se racionalno odreći dijela svojeg kolača i pomoći gospodarstvenicima, jer nas oni hrane, a onda i građanima naravno', kaže šef SDP-a Zoran Milanović. 200 eura po kvadratu kupcima zapravo ništa ne znači. 'Mjera može imati pozitivne psihološke utjecaje na kupce jer obećava pomake, ali nije dovoljna u rješavanju trenutačnih problema tržišta nekretnina', kaže Ana Živković iz Kastel nekretnina. A gdje je problem? U Hrvatskoj je oko 12 tisuća stanova koji se ne mogu prodati. Samo u Zagrebu takvih je 6 tisuća. Starih zaliha se treba riješiti. 'Bojim se da će takva mjera zaustaviti trend koji je evidentiran, a to je opravdano očekivanje snižavanja cijena stanova', kaže Gojko Bežovan, stručnjak za stambenu politiku.

'Vladina pomoć pogoduje bankama i građevinarima'

A cijene u Hrvatskoj više su i od europskog prosjeka. Kvadrat stana u Hrvatskoj prosječno se kreće se od 1.300 eura u Rijeci preko 1.900 u Zagrebu do enormnih 2.300 u Dubrovniku. 'Možda će padati, ali ne u Zagrebu, van Zagreba, ako netko želi putovati iz Karlovca, tamo će biti druga cijena', tvrdi Ljiljana Špičić iz Marlimat nekretnina. Dok god vlasnici nekretnina na normalnu razinu ne spuste cijene stanova, ovako mala vladina pomoć zapravo otvara pitanje kome ona koristi? 'Meni se čini da više pogoduje bankama i građevinarima. Problem na tržištu koji nastaje je u neimanju novaca', smatra Živković.

A Hrvati novaca nemaju. Kredite teško dobivaju, a i oni su nepovoljni. Za 60 kvadrata životnog prostora hrvatski građanin radi u prosjeku 11 godina - u Pragu se isti broj kvadrata zaradi za 6 i pol godina.