Kosor: Da nema Vladinog programa oporavka bilo bi još gore

Program gospodarskog oporavka se provodi i pokazuje rezultate, a da nismo donijeli takav program stanje u Hrvatskoj bilo bi puno gore, ustvrdila je premijerka Jadranka Kosor na konferenciji za novinare posvećenoj prezentaciji svih Vladinih mjera koje su trebale potaknuti gospodarski oporavak.

Pročitajte i ovo SDP nezadovoljan Vladajući predstavnici odbili sve oporbene amandmane na rebalans proračuna Uštede u proračunu Vlada predstavila rebalans proračuna: Pogledajte gdje se najviše trošilo, a gdje uštedjelo

Premijerka je pritom nekoliko puta istaknula kako njezina konferencija nije odgovor na jučerašnje izlaganje guvernera Hrvatske narodne banke Željka Rohatinskog koji je na skupu u Opatiji ocijenio da hrvatsko gospodarstvo stagnira te smanjio prognozu ovogodišnjeg rasta BDP-a na jedan posto.

Kosor: ne želim s guvernerom komunicirati preko medija

Ne želim s guvernerom komunicirati putem medija, nedavno smo razgovarali i tada nije iznosio katastrofične prognoze. Unatoč neovisnosti HNB-a, koju smo lani dodatno ojačali kroz ustavne izmjene, 'nitko nije otok' i svatko treba dati svoj doprinos gospodarskom oporavku Hrvatske, rekla je Kosor.

Vlada i dalje ostaje kod najave o rastu BDP-a u ovoj godini od 1,5 posto, što su dosad podržavali HNB i ostale mjerodavne institucije, a ta očekivanja temelji na uspješnoj provedbi programa gospodarskog oporavka i programa velikih investicija, napomenula je Kosor.

Premijerka je predstavila najnovije brojke Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koje pokazuju da je krajem travnja broj evidentiranih nezaposlenih osoba bio 308.869, pri čemu je s evidencije Zavoda zaposleno 28.849 osoba. Od toga je na popisivanju stanovništva bilo zaposleno 7.800 osoba s evidencije HZZ-a.

Premijerka je ocijenila da toliki pad nezaposlenosti nije posljedica samo sezonskih trendova, odnosno zbog turističke sezone, već i aktivnih mjera zapošljavanja. Izrazila je nadu da će se trend pada nezaposlenosti nastaviti tako da će uskoro broj nezaposlenih pasti ispod 300.000 osoba.

Na novinarsko pitanje zašto Vladine mjere oporavka nemaju utjecaj na stvarnost s obzirom na to da i proizvodnja i potrošnja i dalje padaju, premijerka je odgovorila kako bi se trebali zapitati što bi tek bilo da te mjere nisu provedene. Prema njezinim riječima, da nema Vladinog programa oporavka, sitacija bi bila mnogo gora.

Predsjednica Vlade Jadranka Kosor izjavila je da Vlada u ovom trenutku ne razmišlja o rebalansu državnog proračuna, a ako do rebalansa i dođe, rekla je, on neće ići na više nego samo na niže.

>> Kosor odgovorila Rohatinskom: Gospodarski rast će biti i veći od planiranog

'Mi u ovom trenutku ne razmišljamo o rebalansu proračuna već radimo na tome da pronađemo neke dodatne izvore u proračunu, koji se ne može povećavati', kazala je Kosor na predstavljanju dosadašnjih rezultata u provedbi Programa gospodarskog oporavka.

Većinu vremena na tiskovnoj konferenciji predsjednica Vlada iskoristila je za ponavljanje svih Vladinih poteza i mjera koje su provedene u sklopu programa gospodarskog oporavka te isticanje dosadašnjih pozitivnih rezultata programa.

Tako su javna poduzeća u godinu dana skratila vrijeme plaćanja obveza sa 72 dana na 42 dana, a naplatu potraživanja sa 106 dana na 69 dana.

Dobit 21 javnog poduzeća narasla je sa 754 milijuna kuna u 2009. na dvije milijarde kuna u 2010. godini, a istodobno je gubitak s 951 milijuna kuna smanjen na 685 milijuna kuna, dok su Hrvatska pošta i Fina od gubitaša postali poduzećima koja posluju s dobiti. Kosor je pritom posebno istaknula HEP koji je od 2009. uspio vratiti dug od 1,8 milijardi kuna bez poskupljenja struje, zahvaljujući tome što je Vlada tamo "uvela red".

Podsjetila je na rasterećenje gospodarstva i građana kroz smanjenje neporeznih davanja za 500 milijuna kuna, ukidanje kriznog poreza čime je ušteđeno 1,9 milijardi kuna, te izmjene sustava poreza na dohodak kojima je opterećenje smanjeno za milijardu kuna.

Smanjenjem plaća i neisplatom božićnica u javnom sektoru ušteđeno je 1,7 milijardi kuna, zamrzavanjem indeksacija mirovina još 600 milijuna kuna, a smanjenjem mirovina po posebnim propisima 800 milijuna kuna. Na javnim nabavama dosad je ušteđeno oko 100 milijuna kuna, na materijalnim troškovima 290 milijuna a na racionalizaciji zdravstvenog sustava 500 milijuna kuna.

Hrvatski fiskalni deficit lani je iznosio 4,9 posto BDP-a, što je niže nego u 27 država EU-a, ove godine bi trebao biti realno manji za 0,5 posto, a javni dug Hrvatske je 41,2 posto BDP-a, što je također ispod prosjeka članica EU-a. (T.Š./Hina)