Galerija
Korporacije postaju sve moćnije. Prema listi neprofitne organizacije Global Justice Now, od 100 najjačih gospodarstava svijeta 69 su multinacionalne kompanije, ostatak su države. Tako deset najvećih korporacija zarađuje više od većine država u svijetu zajedno.
Proces je ovo, objašnjava sociolog s Ekonomskoga instituta Zagreb, koji se nezaustavljivo odvija posljednjih 50 godina.
"Mi imamo novih faza, prošli smo od faze gdje su najmoćnije korporacije bile produktivne korporacije, do usluga, i sada do financijskih industrija. Dakle, novi val, odnosno globalni kapitalizam je financijski kapitalizam“, kaže Paul Stubbs s Ekonomskog instituta u Zagrebu.
No on nosi svoje posljedice jer korporacije, čiji kapital ne poznaje granice i čiji je jedini cilj ostvarivanje profita, generiraju sve više moći u odnosu na države zadužene za donošenje zakona i regulativa. Države, s druge strane, čine sve kako bi privukle kapital i investitore ne bi li tako ojačale svoja gospodarstva.
"Korporacije imaju veliku lobističku moć. Oni na neki način kontroliraju politiku", kaže Stubbs.
Najbogatije države i korporacije tako često zajednički kreiraju pravila tržišta. A ona, često, mnogima ne omogućuju pomak na bolje.
"Mali i/ili siromašni imaju puno manje šanse kontrolirati velike korporacije. Velika korporacija dogovori s velikom državom uvjete trgovine te kreiraju uvjete gdje poljoprivrednici u trećem svijetu nemaju šanse dobiti dovoljnu cijenu", objašnjava Stubbs.
Posljedice suradnje moćnih država i korporacija osjećaju se i u Hrvatskoj. Često smo svjedoci činjenice da se niti unutar Europske unije ne možemo izboriti za politike koje bi nam išle u korist u odnosu na bogatije zemlje. No moć privatnog kapitala u odnosu na državu sve više utječe i na društvo u kojem sve postaje konkurencija i natjecanje.
"Sve više i više moramo biti inovativni, konkurentni. Moramo investirati. Vrijednosti kao solidarnost, zajedničke brige, sve se više tretiraju kao staromodne i problematične", kaže Stubbs.
Istovremeno, pokušaj kojim bi se moć korporacija ograničila međunarodnim zakonima, te ih obvezala na veće poštivanje ljudskih i radničkih prava te na zaštitu okoliša, a koji je u 2013. pokrenuo Ekvador pred UN-om, unatoč podršci 70 država, pao je u vodu.
"Jasno je da postoji globalni ekonomski sustav koji je moćan, ali nemamo globalni politički sustav koji bi bio neka vrsta kontrole. Trebamo globalni regulatorni okvir koji bi uključivao globalne standarde, globalne poreze – ali tko će to voditi, tko će biti institucije koje će voditi taj proces. UN je jedini mogući kandidat i nema šansu – trenutno", objašnjava Stubbs.
Nema jer nema podrške najbogatijih - SAD-a, Velike Britanije i većine europskih zemalja - onih koji od suradnje s korporacijama najviše profitiraju.
Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!
-
OPASNA SITUACIJAUžas na istoku Hrvatske: Majka uključila dva uređaja istovremeno, djeca završila u bolnici!
-
VELIKA RADOSTBeba koja je promijenila statistiku: Rodilište slavi poseban trenutak
-
VJEROVALI ILI NEVIDEO Šef ruskog parlamenta prepričavao Putinu vijest s hrvatskog satiričnog portala News Bar
