Na imanju u Korčuli za sada rade tek student treće godine Agronomije Vlaho Komparak i njegov brat Andrija uz malu pomoć roditelja, ali i sestre Drage, inače poznate dizajnerice. Vlaho vjeruje da uskoro to neće biti dovoljno.
Pročitajte i ovo
'U budućnosti to neće moći funkcionirati kako sada funkcionira. Mladi smo i radimo neke nenormalne stvari, bez spavanja. Brat i ja trenutno radimo poslove za deset ljudi doslovno. S druge strane imam iskustva s plaćanjem radne snage, koja je enormno skupa. Kod nas su plaće najamnog radnika na razini akademika. Tako da pokušavamo to izbjegavati, ali mislimo da će se kad tad morati neke stalne ljude zaposliti, imati ih pod kontrolom i biti zadovoljan s njima', zaključuje Vlaho.
Student s misijom
Kada je imao 13 godina očistio je prvo zaraslo i 'podivljalo' stablo masline i malo pomalo sada ih ima 300-tinjak. Uz to i 50 košnica pčela i sušaru za začinsko bilje. Sve što je zaradio do sada, uložio je u daljnji rast i razvoj svoga proizvodnog pogona.
'Nažalost ili na sreću, malo sam zapustio studij, nisam položio sve u roku, ali sve predmete koji su mi interesantni, sam riješio s vrhunskim ocjenama, tako da između ostalog imam iz maslinarstva i pčelarstva petice. Namjeravam i ostale dvije godine studija završiti, osobito iz razloga što je na diplomskom studiju dosta izbornih predmeta pa tu mogu odabrati što me zanima i u čemu se želim usavršavati', kaže Vlaho za portal srednja.hr..
Bolja Hrvatska: Mlada Splićanka na CERN-u traži nova otkrića
Stižu i ovce
Ambiciozan i vrijedan mladić u svibnju namjerava nabaviti još 30 košnica pčela, a prije toga mu stižu i ovce koje će imati isključivu ulogu da ispašom u masleniku dokinu košnju na koju odlazi puno vremena.
Vlaho proizvodi maslinovo ulje, med, matičnu mliječ, propolis, vosak te začinsko bilje. Prodaje ih u cijeloj zemlji. 'Planovi za budućnost su nam ishođenje građevinske dozvole, koje je već u završnoj fazi, za izgradnju prodajnog te proizvodnog prostora. Tu će se vršiti proizvodnja svih pčelinjih proizvoda, a bit će i mini uljara za preradu maslinova ulja. Kada kažem mini uljara to znači s kapacitetom do tisuću maslina', objasnio je Komparak.
Turistička atrakcija
Na svome gospodarstvu, Vlaho se trudi i držati svih ekoloških principa proizvodnje te samo u iznimnoj nuždi, koristi kemijske preparate. 'Već sam počeo i s predstavljanjem pčela u turističke svrhe – dakle radim ture po pčelinjaku, jer se ljudi žele upoznati s proizvodnjom meda kroz cijeli ciklus od pčele do završnog proizvoda meda, matične mliječi, propolisa i voska.
'Ove godine sam vodio i učenike osnovnih i srednjih škola s Korčule po pčelinjaku. Kako se znam s profesorima biologije s otoka pitali su me bi li učenike malo upoznao s proizvodnjom, na što sam naravno pristao. Tako su učenici proveli jedan dan u prirodi na terenskoj nastavi', kaže Komparak za portal srednja.hr.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
