Iz Jasenovca su upućene oštre kritike vladajućima koji, kako tvrde, nisu jasno osudili ustaške zločine. Smatraju također i da je u Hrvatskoj na djelu revitalizacija i relativizacija ustaštva. Kažu da je bilo tek nekoliko iznimnih izjava od strane državnoga vrha i to tek nakon što su oni odlučili odvojeno odati počast žrtvama Jasenovca.
Pročitajte i ovo
Spomenuo i ZDS
Pupovac protiv poteza Crne Gore: "Nijedna rezolucija nije nam po mjeri ni po srcu"
SUOČAVANJE S PROŠLOŠĆU
Zatajeni Zagreb - Crna Katica i predivan park koji skriva mračnu tajnu: ''Do prije nekoliko godina ni policija nije znala...''
Molitvom za mrtve i stavljanjem simboličnih kamenčića podno spomenika "Cvijet" u Jasenovcu, u petak je počela komemoracija za žrtve tamošnjeg ustaškog koncentracijskog logora, koju organizira Koordinacija židovskih općina, kao prvu od tri najavljene komemoracije u Jasenovcu.
Molitvu za mrtve, kadiš, predvodio je glavni rabin za Hrvatsku Lucijano Moše Prelević.
"Ovdje smo kako bismo odali počast svim žrtvama logora Jasenovac", kratko je rekao predsjednik Koordinacije židvoskih općina Ognjen Kraus na početku komemoracije, kojoj nazoče i predstavnici Židovske vjerske zajednice "Bet Israel" te predstavnici Sarajevske židovske općine.
Kritike vladajućima, osuda došla prekasno
Nakon što su odali počast žrtvama novinari su Krausa još jednom pitali zašto su odlučili bojkotirati službenu komemoraciju.
'Koordinacija židovskih općina je organizirala ovu komemoraciju i pridružili su se i sve druge židovske organizacije, ali i druge zajednice u RH. Mi smo došli komemorirati sve žrtve Jasenovca, a naravno i sve židove koji su stradali u ovom ustaškom logoru, po rasnim zakonima tzv. Nezavisne države Hrvatske. Danas smo došli zato što je u Hrvatskoj, koliko je svima poznato, prisutna i revitalizacija ustaštva i potpuna negacija. Osim nekoliko iznimnih izjava koje su pale nakon naše odluke.Odluku nismo htjeli mijenjati, da nešto promijenimo potrebno je da se nešto i dogodi u ovom društvu. Jer ovo je lavina koja se kotrlja već preko godinu dana i ponovno ću ponoviti - to nas podsjeća na ono što se događalo u NDH 1941. a počelo je 1933. u Njemačkoj. Ne želimo da se to dalje valja i zato smo to i učinili'.
Na pitanje nije li bila dovoljna osuda predsjednice, Tomislava Karamarka i drugih Kraus je kazao: 'Rekao sam da je došla onda kada smo mi odlučili i došla je na dan... neću sada govoriti. Točno znamo kada je došla . Što se tiče potpredsjednika Karamarka on nikada nije osudio ovaj logor, on u potpunosti relativizira stvari i nikada nije spomenuo niti rasne zakone niti ustaštvo. A ono što se događa u vladajućoj stranci gdje je danas ekstremna desnica koja do sada nije imala nikakav značaj u društvu, oni su postali glasnogovornici vladajuće stranke'.
Počast žrtvama ustaškog logora došli su, paljenjem svijeća i polaganjem vijenaca, dati i predsjednik Srpskog narodnog vijeća i saborski zastupnik SDSS-a Milorad Pupovac i saborski zastupnik SDSS-a Mile Horvat, bivši hrvatski predsjednik, čelnik stranke Naprijed Hrvatska! - progresivni savez Ivo Josipović te Zoran Pusić u ime Antifašističke lige RH. U Jasenovac je počast žrtvama došao dati i predsjednik Narodne stranke - Reformista Radimir Čačić, kao i nezavisni saborski zastupnik talijanske nacionalne manjine Furio Radin.
Državni vrh je odvojene komemoracije proglasio politizacijom, što su nazočni opovrgnuli.
'Nije problem što netko spominje, vidimo i djela, vidimo i neke znake diskriminacije, pitajte pripadnike sprske manjine posebno', kazao je bivši predsjednik RH Ivo Josipović.
'Hrvatska demokratska zajednica i njezini predstavnici u strukturama državne vlasti više su puta jasno osudili sve totalitarne režime, pa tako i onaj ustaški, kao i sve zločine koji su za vrijeme njih počinjeni. Konstantno poticanje aktualnih tema o revitaliziranju holokausta i zločina koji su počinjeni u totalitarnom političkom sustavu je ništa drugo nego zloupotrebljavanje ove teme za dnevno političke potrebe određenih pojedinaca i organizacija. Hrvatska demokratska zajednica u takvim raspravama i poticanju takvih tema ne želi i neće sudjelovati'
'Razlog zašto smo se mi odlučili za bolnu gestu odvajanja od državne komemoracije je taj da se shvati da je zadnji momenat da se zaustavi revitalizacija ustaškog genocida i zločina koji je počinjen', kazao je Milorad Pupovac.
'Mislim da je najbesramnija politizacija upravo prešućivanje i odricanje političkog konteksta NDH koji je doveo do ovih žrtava. Političkog konteksta NDH, njihove ideje i politiku čija je krajnja konsekvenca bio ovaj logor. Dakle, ove žrtve zbilja nisu žrtve potresa nego upravo tih ideja koje nažalost danas kao da su se povampirile u današnjoj Hrvatskoj - i simboli i riječi i pozdravi koji su karakteristični za one koji su ove zločine napravili. Ovdje se danas šire Hrvatskom', kazao je Zoran Pusić iz Antifašističke lige RH. Smatra da su najodgovorniji ljudi koji su davali takve izjave.
'Meni je uvijek bila strašno zazorna izjava g. Karamarka o tome kako će se moći govoriti samo u svojoj sobi, u svoja 4 zida, a da će se u javnosti moći govoriti samo službene izjave. Svi smo svjesni da su izjave koje su se trebale pojaviti npr. onda kada je na jednu državnu instituciju marširalo 5.000 ljudi i mnogi od njih uzvikivali 'Za dom spremni'. Takve izjave su se trebale onda dati od strane vrha države i od strane predsjednice, a ne onda kada dođe delegacija zadužena za holokaust iz SAD-a. To zbilja izgleda čak i sramotno, da sami sebe dovodite u poziciju jedne kolonije koja će postupati i dati izjave onakve kakve joj se kaže da treba dati', rekao je Pusić.
Reakcije vladajućih
U vladajućoj koaliciji odvojene komemoracije smatraju produbljivanjem podjela u društvu. Pozvali su pripadnike udruga na uspostavljanje boljeg dijaloga u društvu.
'Ja mogu samo reći da se zadnjih nekoliko godina vodilo politikanstvo i da su se određene stvari dovodile na rub, a da je vrlo malo stvari išlo u smjeru nekog normalnog političkog dijaloga. Smatram da je ova Vlada snažno odbacila bilo kakve namjere da se zaštiti bilo kakav zločinački sustav', kazao je potpredsjednik Vlade Božo Petrov.
'Mislim da Hrvatskoj ne treba bilo kakvih mržnji, bilo kakvih podjela. Mislim da se to trebalo obilježiti jedan put na datum kada se inače obilježava, a ne produbljivati sukobe', kazao je HDZ-ov Ante Sanader.
'Hrvatska demokratska zajednica i njezini predstavnici u strukturama državne vlasti više su puta jasno osudili sve totalitarne režime, pa tako i onaj ustaški, kao i sve zločine koji su za vrijeme njih počinjeni. Konstantno poticanje aktualnih tema o revitaliziranju holokausta i zločina koji su počinjeni u totalitarnom političkom sustavu je ništa drugo nego zloupotrebljavanje ove teme za dnevno-političke potrebe određenih pojedinaca i organizacija. Hrvatska demokratska zajednica u takvim raspravama i poticanju takvih tema ne želi i neće sudjelovati', priopćeno je iz HDZ-a.
Počast su odali i vijence položili i austrijski veleposlanik u RH Andreas Wiedenhoff, izraelska veleposlanica u RH Zina Kalay Kleitman te predstavnici veleposlanstava Nizozemske, Njemačke, Francuke, Kanade, SAD-a i Srbije.
Službenoj komemoraciji 22. travnja neće nazočiti ni Savez antifašističkih boraca Hrvatske koji će zasebnu komemoraciju za jasenovačke žrtve održati 24. travnja.
Ravnateljica Javne ustanove spomen-područje (JUSP) Jasenovac Nataša Jovičić nije nazočila današnjoj komemoraciji, a iz JUSP-a je novinarima rečeno da je ravnateljica u Požegi, na sastanku s požeškim biskupom Antunom Škvorčevićem.
Jasenovac je od kolovoza 1941. do 22. travnja 1945. bio je logor smrti u kojem su ubijani muškarci, žene i djeca zbog svoje vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti. Poimenični popis žrtava logora navodi imena i podatke za 83.145 žrtava - 39.570 muškaraca, 23.474 žena i 20.101 djece do četrnaest godina starosti. Najviše je stradalo Srba, Roma, Židova i Hrvata. (Hina)
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr