''Hrvati vole biti na internetu. Naša istraživanja pokazuju da više od 90 posto ispitanika koristi internet više od 2 do 3 puta dnevno. Više od 78 posto ispitanika kaže da najviše vjeruje informacijama koje dobije na internetu, što znači da cijelo vrijeme žele biti povezani, razgovarati sa svojim bližnjima ili tipkati'', izjavila je Sonja Miočić, direktorica komunikacija u Tele2.
Ipak u Tele2 upozoravaju da to ne činite kada ste u prometu; kada vozite automobil, bicikl ili pak pješke prelazite prometnicu.
''Prometna nezgoda događa se u djeliću sekunde i je li se nesreća dogodila baš u djeliću sekunde kada je osoba koristila mobitel, to je teško utvrditi. To čak i teleoperateri teško mogu znati'', rekao je Miron Huljak iz službe za sigurnost cestovnog prometa, ravnateljstva policije, koji je priznao kako su podaci koje imaju u vezi s prometnim nezgodama uzrokovanih mobitelima potpuno nepouzdani jer se ne može u potpunosti dokazati je li osoba zaista u trenutku nesreće koristila mobitel i na koji način, osim, naravno, ako nije snimljena kamerom.
Da je korištenje mobitela u prometu prilično velik problem, dokazuje činjenica da i uz tako teško utvrdive podatke mobitel ulazi u statistiku kao četvrti ubojica na cesti.
''Mobitel je mobitel, telefonski razgovor je razgovor koji se obavlja kada čovjek zaustavi svoje vozilo. Mislim da bi svaka osoba trebala biti svjesna koja je to opasnost tim više jer je samo jedna sekunda dovoljna da se dogodi zlo u prometu. Prema tome, ta jedna sekunda ne bi trebala nikome život uništiti i ljudi bi u tome smjeru trebali razmišljati i postati svjesni da nećemo koristiti mobitel u prometu ne zato što ćemo platiti visoku kaznu nego zato što to nije dobro'', napominje Miron Huljak koji je svjestan kako se ljudi suzdržavaju od prekršaja u prometu samo kada ih se ''opali po džepu'' zato su kazne za korištenje mobitela u prometu porasle čak dvostruko, s 500 na 1000 kuna.
Europsku praksu gdje na izvješću o prometnoj nezgodi uz alkohol, droge i tablete postoji upitnik i o utjecaju korištenja mobitela u prometu još ćemo neko vrijeme pričekati, no na problem opasnih posljedica korištenja mobitela na brzim cestama i autoputu upozoravat će signalizacije napravljene po europskim standardima.
Osim mobitela uočen je i još jedan noviji problem kojeg su u drugim zemljama Europe itekako svjesni, a to je ''invazija'' električnih romobila. Oni se primjerice u Nizozemskoj tretiraju kao bicikli, dok se kod nas prema njima još uvijek, unatoč brzini od 40 km/h koju mogu postići, odnosi kao prema pješacima.
Stručnjaci su se na konferenciji dotaknuli i budućnosti koja nam je sve bliže. Pričalo se o autonomnim električnim vozilima u kojima mnogi vide jedino rješenje k potpuno sigurnom korištenja mobitela u prometu.
Do tada učinit će se sve da se javnost osvjesti o opasnostima korištenja mobitela u prometu, ne samo onih za volanom nego i pješaka koji buljeći u ekran pametnog telefona nesmotreno mogu zakoračiti u smrt, odnosno na prometnicu dok je pješacima upaljeno crveno.
Pročitajte i ovo
Kako bi se takva situacija spriječila, postavljen je i poseban semafor u centru koji projicira crveno svjetlo na pločnik. Reakcije prolaznika pozitivne su, kao i prvi rezultati istraživanja.
''Napravili smo istraživanje u suradnji s prometnim fakultetom u Zagrebu i rezultati su jako interesantni. Dakle, već prvog dana primjene takvog semafora na jednom jedinom prijelazu za 2 % se smanjila upotreba korištenja mobitela, a čak za 50 posto onih koji su koristili mobitel i prelazili pješački prijelaz na crveno jer nisu vidjeli da im je semafor na putu'', otkrila je Renata Ivanović prve rezultate istraživanja nakon postavljanja horizontalne signalizacije u centru Zagreba za one koji ne skidaju pogled s ekrana pametnih telefona.
-
Samo kod nasNevjerojatna priča Provjerenog: Dao otkaz u Njemačkoj jer je dobio posao u Hrvatskoj, a onda je uslijedio šok
-
Stočari su očajniUsred sezone svinjokolja ne mogu prodati domaće svinje, ministar stočarima poručio: Ovako će vam se isplatiti
-
Objavio HZMOVažna vijest za starije osobe: Evo kada na račun sjeda 150 eura
