Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Veleposlanstvo kraljevine Norveške organiziralo je konferenciju 'Norveška i Hrvatska: Partneri u gospodarskom i društvenom razvoju'.


U socijalnom i društvenom dijalogu Hrvatska mora još puno učiti, a dobar primjer za to su skandinavske zemlje, složili su se sudionici konferencije 'Norveška i Hrvatska: Partneri u gospodarskom i društvenom razvoju' u Zagrebu na kojoj su, u organizaciji veleposlanstva kraljevine Norveške, sudjelovali predstavnici Vlade, sindikata i poslodavaca te nevladinih udruga.

Vezani članci Koronavirus, ilustracija - 1 Otvara se punkt za masovno cijepljenje građana u Zagrebu: "U drugoj fazi zainteresirano je 85 tisuća ljudi" Koronavirus, ilustracija - 7 Stožer: U Hrvatskoj 260 novozaraženih koronavirusom, preminulo devet ljudi

'Socijalni dijalog u Hrvatskoj postao je punoljetan', ustvrdio je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, ali i priznao da, iako u Hrvatskoj postoji dobar model socijalnog dijaloga između Vlade, sindikata i poslodavaca koji je poslužio i kao primjer zemljama bivše Jugoslavije, još uvijek postoje izazovi i problemi kod provedbe institucionalnih i zakonodavnih okvira.

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel smatra kako je 'socijalni dijalog u Hrvatskoj došao tek do prvog razreda, naučio je čitati i pisati, ali dalje nije odmaknuo'.

'Mislim da je vrijeme da se, posebno sada, misli o zdravlju ljudi'

'Nijedna vlada dosad nije pokazala interes za socijalnim dijalogom, a socijalne partnere počele su uvažavati tek u trećoj ili četvrtoj godini mandata što nije dobro', ocijenio je Novosel te dodao kako iskustva Norveške, Njemačke i drugih zemalja mogu biti primjer da je socijalni dijalog vrijednost koju treba promovirati kako bi došli do boljeg života. Pritom je naveo njemački primjer gdje radnici po satu zarađuju 15 eura te dodao kako to nije rezultat prosvjeda i štrajkova već upravo rezultat dijaloga sindikata s političkim strankama.

Zakoni doneseni uz izbjegavanje dijaloga

Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), upozorio je da je hrvatski tripartitni razgovor često pun nepovjerenja i neuvažavanja pa je tako unazad godine dana doneseno 345 zakona i zakonskih promjena, mnogi uz izbjegavanje dijaloga.

'Dijalog je tu nužnost, kao i između poslodavaca i radnika, jer se jedino na taj način mogu lakše pratiti događanja na tržištu rada gdje danas radno mjesto 'traje' od tri do pet godina, a potom je potrebno usavršavanje radi hvatanja koraka s konkurencijom', kazao je Majetić.

Domagoj Ivan Milošević, član saborskog Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo, ocijenio je da se unazad tri godine neočekivano smanjio značaj Gospodarsko socijalnog vijeća (GSV) gdje se ministar Mrsić još i trudi, ali premijer Milanović baš i ne, kao i da u tom dijalogu prečesto izostaje akademska zajednica. U Hrvatskoj često nastojimo preskakati stepenice koje su prošli skandinavci, no to za posljedicu može imati i slomljeni vrat ili slomljenu nogu, dodao je.

Počeo povijesni dijalog

Ministar Mrsić odgovorio mu je da GSV stalno održava socijalni dijalog koji, kaže, ne bi trebao biti vezan samo uz zakonske inicijative, nego i uz strateški dogovor o tome gdje Hrvatska mora biti u 21. stoljeću, što je drugačiji model od dosadašnjeg, više na strateškoj, a manje na operativnoj razini. Za sada, dodao je, još uvijek nema dogovora o ključnim strateškim pitanjima iako se, kaže, raspravlja i o javnom drugu i drugim važnim pitanjima.

Dijalog zasnovan na toleriranju različitosti

Veleposlanik Norveške Henrik Ofstad naglasio je kako ulaganje u ljudske potencijale i međusobni dijalog dovodi do zajedničke suradnje, a potom i zajedničke odgovornosti. Naglasio je i kako se takav dijalog mora zasnivati na toleriranju različitosti, ali i traženju sličnosti i poveznica kao i u slučaju Hrvatske i Norveške koje su male zemlje s dugačkom obalom, zainteresirane za brodogradnju, informacijske tehnologije, istraživanje prirodnih resursa i održivi razvoj.

Ujedno su predstavljene i Darovnice europskog gospodarskog prostora i Kraljevine Norveške, a na konferenciji je bilo riječi i o ulozi civilnog društva u dobrom obnašanju vlasti gdje bi nevladine udruge, rečeno je, trebale biti korektiv, a ne sredstvo politike. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook