Hasanbegović: Za ovu situaciju odgovorni su oni koji bojkotiraju službene komemoracije

Danas se održava komemoracija u povodu 71. obljetnice proboja zatočenika iz koncentracijskog logora.

Pročitajte i ovo Svečanost u Jasenovcu Mesić na komemoraciji u jednom trenutku morao sjesti, dali su mu i vode: Doznajemo što se dogodilo KOMEMORACIJA ZA ŽRTVE Povjesničar o jezivim zvjerstvima i revizionizmu: "Kakvo je to biračko tijelo kojem bi se zamjerili zabranom ustaškog pozdrava Za dom spremni?"

Na komemoraciju je pozvano 500 uzvanika, procjene su da ih je nekoliko stotina, ali manje od 500.

Komemoraciji nazoče premijer Tihomir Orešković, prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko, potpredsjednik Vlade Božo Petrov, predsjednik Hrvatskog sabora akademik Željko Reiner, izaslanik predsjednice Republike Branko Lustig, ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač, ministar pravosuđa Ante Šprlje, ministar znanosti, obrazovanja i sporta Predrag Šustar, ministar kulture Zlatko Hasanbegović, predsjednik zagrebačke Gradske skupštine Darinko Kosor, izaslanstvo Grada Zagreba predvođeno gradonačelnikom Milanom Bandićem, predsjednik HSS-a Krešo Beljak i druga izaslanstva.

Reporterka Dnevnika Nove TV Josipa Krajinović prati komemoraciju u Jasenovcu. U Jasenovac su stigli i pojedini veleposlanici, među kojima je izraelska veleposlanica Zina Kalay Kleitma.

Molitve su predvoditli sisački imam Alem ef Crnkić, katolički župnik Luka Bosanac i pravoslavni svećenik Dragan Gačeša. Službena, državna komemoracija žrtvama ustaškog koncentracijskog logora, održava se u spomen na 22. travnja 1945. godine i proboj 600 logoraša, od kojih je preživjelo njih stotinjak.

Ministar kulture Zlatko Hasanbegović na pitanje osjeća li se odgovornim za to što je održano više komemoracije u znak sjećanja na žrtve Jasenovca, kazao je kako se ne osjeća odgovornim za tu situaciju. 'Odgovorni su oni koji bojkotiraju službene  komemoracije', kazao je Hasanbegović.

Prije dolaska pred memorijalni centar ministar Hasanbegović je bio na liturgiji za poginule koja je održana u pravoslavnoj crkvi u selu Mlaka kod Jasenovca, gdje je išao odati počast žrtvama logora i odati poštovanje prema episkopu, mitropolitima i vjernicima.

Iako je u prošli petak u organizaciji Koordinacije židovskih općina održana komemoracija jasenovačkim žrtvama, na današnjoj komemoraciji ima pojedinca iz Židovske općine Zagreb, pa tako Vladimir Bogdanić u izjavi novinarima ističe kako je tu jer njegova Republika danas komemorira žrtve.

Komemoracija je počela kolonom sjećanja od Memorijalnog muzeja u Jasenovcu prema spomeniku 'Kameni cvijet' gdje su predstavnici preživjelih logoraša te državna, stranačka i izaslanstva udruga te predstavnici manjina položili vijence i zapaliti svijeće.

Vladajući su dogovorili da će službenu izjavu dati samo Željko Reiner. Za razliku od ranijih godina, na komemoraciji, prema želji preživjelih logoraša, nije bilo govora državnih dužnosnika već je, prema programu, nakon himne i minute šutnje pročitano pismo najstarije živuće bivše zatočenice Pave Molnar, u interpretaciji dramske umjetnice Branke Cvitković, kao i pisma logoraša iz knjige 'Pisma iz logora', autorice Maje Kućan.

Simbol zla koje je iznjedrila mržnja prema drugome

'Jasenovac. Simbol zla. Zla koje nije haralo samo ovdje i samo tada. Zla koje je iznjedrila mržnja prema drugome, prema drugima, prema onima koji drugačije misle. Mržnja na koju čovjek kao biće ni danas nije imun. Zašto ova gorka, mračna i tragična škola ima tako slabe učenike?', piše 95-godišnja Molnar u pismu koje je pod Kamenim cvijetom interpretirala dramska umjetnica Branka Cvitković.

Podsjetivši da je ustaški režim u Jasenovcu ljude ubijao 'samo zato što su bili druge vjere i druge nacionalnosti', Molnar u pismu svjedoči da su među prvima ubijeni Romi, pa Židovi i Srbi. 'Teško je zaboraviti kako ustašica zbog jednog aspirina ubija mladu Židovku, ne može se zaboraviti kako srpsku djecu odvajaju od majki, plač i krikovi i danas se čuju. Ta djeca mahom su umrla od gladi i bolesti, neka tek rođena', napisala je preživjela logorašica Jasenovca.

Jasenovac je, ističe, mjesto velike boli i tuge, 'sjećanja i opomene'. No, naglašava, ne smije biti mjesto mržnje. 'Mi preživjeli logoraši odbacujemo zlo, u nama ne živi mržnja', poručuje. Dužni smo to, kaže, žrtvama Jasenovca te 'našim unucima i onima koji dolaze poslije njih'.

Komemoraciju je organizirala Javna ustanova spomen područje Jasenovac pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora čije izaslanstvo predvodi predsjednik Željko Reiner, a u izaslanstvu su i saborski potpredsjednici Ante Sanader, Ivan Tepeš i Robert Podolnjak te brojni drugi zastupnici, među njima i zastupnici manjina Ermina Lekaj Prljaskaj, Mirko Rašković i Veljko Kajtazi.

Jasenovac je od kolovoza 1941. do 22. travnja 1945. bio logor smrti u kojem su ubijani muškarci, žene i djeca zbog svoje vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti. Poimenični popis žrtava logora navodi imena i podatke za 83.145 žrtava - 39.570 muškaraca, 23.474 žena i 20.101 djece do četrnaest godina starosti. Najviše je stradalo Srba, Roma, Židova i Hrvata.

Od 1.073 logoraša, koliko ih je 22. travnja 1945. bilo u logoru, u proboj ih je krenulo 600, a preživjelo samo stotinjak. Preostalih 473, koji nisu krenuli u proboj, ubijeni su i spaljeni. Istoga dana 1945. počeo je i proboj zatočenika Kožare, dijela logora u mjestu Jasenovcu. Od 167 zatočenika, proboj je preživjelo njih 11.

Prošli petak održana je komemoracija jasenovačkim žrtvama u organizaciji Koordinacije židovskih općina, a u nedjelju će biti komemoracija u organizaciji Saveza antifašističkih boraca i antifašista (SABA RH).

U Zagrebu održan skup "Jasenovac na Trgu žrtava fašizma"

Pod nazivom "Jasenovac na Trgu žrtava fašizma" u petak je održan skup na tom zagrebačkom trgu, s glavnom porukom da se zločini počinjeni u tom logoru više nikada i nigdje ne smiju ponoviti i da se skupom želi upozoriti na opasne pojave u društvu relativiziranja zločina u jasenovačkom i drugim logorima.

Skup je organizirala Antifašistička liga kojoj su se pridružile Koordinacija Židovskih općina u Hrvatskoj, Srpsko narodno vijeće, Romsko nacionalno vijeće te Savez antifašističkih boraca Hrvatske, čiji su predstavnici rekli kako žele upozorili na 'izjave, činjenja i nečinjenja sadašnjeg političkog vrha čiji postupci imaju za posljedicu sve otvoreniju promociju ustaštva kao malo radikalnijeg hrvatskog domoljublja'.

Predsjednik Antifašističke lige Zoran Pusić izjavio je da žrtve jasenovačkog i ostalih logora nisu žrtve prirodne nepogode ni osvete nego politike u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH) ustvrdivši kako njezini apologeti sjede u današnoj Vladi RH. Pusić je optužio aktualnu politiku da umanjeje zločine NDH, za nereagiranje na pokušaje revizije povijesti te pozvao na obnovu antifašističkih vrijednosti. Također je kazao kako poziva na suprotstavljanje relativiziranju zločinačkih ideja koje su dovele do stradanja u jasenovačkom i drugim logorima, dodavši da su nedolaskom na današnju službenu komemoraciju državnog vrha u Jasenovac i svojim skupom željeli upozoriti na opasne pojave u hrvatskom društvu.

Jasenovac kao mjesto pijeteta trebao bi nas ujediniti da se takvo zlo, strašan i neoprostiv zločin više nikada ne smije ponoviti. Ne dajmo im da nas zavedu i da nama manipuliraju političari, jer su to radili u komunizmu, a rade i danas, i ništa im ne znače žrtve ni jedne ni druge, a najmanje Jasenovac, izjavila je Raukar. Dodala je da se treba ujediniti u traženje znanstvenog istraživanja koje će jednom za svagda onemogućiti bilo kojoj politici da manipulira strahotama i zločinima u povijesti kao što je to bio Jasenovac. Povjesničarka Nataša Mataušić podsjetila je na proboj logoraša iz jasenovačkog logora, pri čemu je od ukupno njih 600 proboj preživjelo samo njih 106, a svi ostali, kazala je, našli su smrt na putu od logorske zgrade do ulaznih vrata, jer su gladni i iscrpljeni od teškog rada bili lak plijen ustaških strojnica. Oko 470 starih i nemoćnih logoraša nije sudjelovalo u proboju, ali ga ni oni nisu preživjeli. Istoga dana započeo je proboj zatočenika iz kožare koja se nalazila u samom mjestu Jasenovac u kojem je od 167 preživjelo samo njih jedanaest. U noći s 21., na 22. travnja 1945. od 1240 zatočenika jasenovačkog logora u zadnjem danu njegova postojana ubijeno je njih 1122, kazala je Mataušić.
Glumica Urša Raukar rekla je kako logor Jasenovac nikada ne smije biti zaboravljen i ne smije se nikada ponoviti. Ustvrdila je kako je današnja vlast, posebice označivši vodstvo Vlade, Sabora i predsjednicu Republike, odgovorna za 'bolne podjele u društvu' i 'pokušaje negiranja zločina ustaškog režima', i, kako je rekla, podupiranje ekstremističkih idelogija u liku i djelu ministra kulture Zlatka Hasanbegovića.

Povjesničar Hrvoje Klasić kazao je kako su u svakom društvu postojali ljudi spremni na zločin i zlo, ali im se ne smije dopustiti da oni postanu mainstream i da štete drugima.

Potomak žrtve Holokausta Daniel Ivin ustvrdio je kako s ovom vlašći nema budućnosti, ali da su pokašaji otimanja prošlosti - zločin. Otimaju nam naše najslavnije dane borbe protiv fašizma i staljinizma, rekao je Ivin.

Mile Nikolić ispred Romskog nacionalnog vijeća pročitao je svjedočanstva o stradanju Roma u Jasenovcu.

Na skupu su se mogli vidjeti i transparenti "Fašistodi na vlasti - vrijeme je za otpor", "Oni fašistički zbore - njihove oči sve govore", "Hoćemo antifašističku vladu" i druge.

U glazbenom dijelu programa Anastasija Kaptelova izvela je himnu Roma "Đelem, Đelem" te "Imagine" Johna Lennona, a glumac i građanski aktivist Vilim Matula pročitao je dijelove iz antiratne poeme "Jama", Ivana Gorana Kovačića.

Antifašistička liga sudjelovala je na komemoraciji jasenovačkih žrtava, u organizaciji Koordinacije židovskih općina, 15. travnja u Jasenovcu, a najavila je da će se pridružit nedjeljnoj komemoraciji u organizaciji Saveza antifašističkih boraca i Srpskog narodnog vijeća.

U Jasenovcu je danas održana službena državna komemoracija u kojoj su, uz ostale, sudjelovali predsjednik Hrvatskog sabora akademik Željko Reiner, predsjednik Vlade Tihomir Orešković i oba potpredsjednika Tomislav Karamarko i Božo Petrov te izaslanik predsjednice Republike, Branko Lustig, a kod "Kamenog cvijeta" vijence su položili predstavnici preživjelih logoraša te državna i stranačka izaslanstva, kao i predstavnici manjina. (Hina/I.D. /J.K.)

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr