Srpanj močvaran, svačemu je kvaran!

Srpanj je sedmi mjesec u godini; ima 31 dan. To je posvuda u Hrvatskoj u prosjeku, i najčešće, najsunčaniji i najtopliji mjesec u godini.To je mjesec „pravog ljeta“, punog, zrelog, iliti – poigrajmo se pjesnika - “srce ljeta“. Srpanj je razvidno toplinski vrhunac ljeta i godine. Srpanj je usto, ili zbog toga, i žetveni mjesec. S poljodjelskog gledišta, to je neprijeporno njegovo najvažnije obilježje, jer je na seoskim gospodarstvima ljetna svakodnevica upravo tome podređena. I drevni slavonski spisatelj J.S. Reljković u svojem prosvjetiteljskom Kućniku iz 1796. god. razložno povezuje naziv sedmog mjeseca u godini sa žetvom žitarica. Točnije, povezuje ga sa srpom, oruđem s ručkom i metalnim lukom, kojim se nekada ručno želo žito. Pomoću srpa ratar bi posjekao (odrezao) stabljike žitarica s klasjem, kako bi mogao pokupiti žito odnosno hranu s njiva. Glasoviti su stihovi kojima Reljković u Kućniku potkrjepljuje izbor imena srpnja: „ Srpnju ime nadila su polja / žuta ranom (žito je najbolja!), / koje zrilo težaka zaziva / da mu srpa pod klasje zadiva / i da žanjuć trud sebi naplati / od oranja, i sime povrati.“ Tako se to nekad radilo...

Pročitajte i ovo kratko i jako nevrijeme FOTOGALERIJA Nevjerojatni prizori na splitskim ulicama: Automobili završili u vodi Vremenska prognoza Kakvo će vrijeme biti do kraja tjedna? Detalje otkriva meteorolog Darijo Brzoja

Sve kolumne Milana Sijerkovića

S gledišta temperature zraka, relativne vlažnosti, naoblake i osunčavanja nema bitnih razlika u obilježjima godišnjeg razmještaja njihovih srednjih mjesečnih iznosa između kopnenog i morskog dijela Hrvatske. Međutim, ima ih u vezi s kišom i količinom kišnice. U primorju i na moru je srpanj ujedno i mjesec najrjeđih kiša i najmanje mjesečne količine oborine. Nasuprot tome, u kopnenom području Hrvatske, podalje od mora, srpanj je, uz lipanj i kolovoz, mjesec s najobilnijim kišama!

Srpanjskim vremenom u Hrvatskoj ponajvećma upravlja odvojak suptropskog područja visokog tlaka, što je mnogima poznato pod imenom azorske anticiklone. Zahvaljujući tome i dugim danima sunčanog je vremena mnogo, a jakost Sunčevih zraka velika, pa otud i visoka temperatura zraka. Atlantske ciklone i druge atmosferske tvorbe niskog tlaka tada se uglavnom premještaju preko sjevernih područja Europe. U Hrvatskoj se njihova prisutnost zamijeti tako što fronte vlažnog i svježeg oceanskog zraka, kojega ciklone dovlače s oceana, povremeno zahvate u našu zemlju. Na udaru im je pretežito kopneno područje, gdje uzrokuju naoblačenje s kišom i grmljavinskim pljuskovima, kadšto i jakim nevremenom, uz osvježenje. Primorje se nalazi južnije, a uz to je i dinaridsko gorje počesto nepremostiva zapreka prijelazu i utjecaju tankog sloja oceanskog zraka, pa je zato vrijeme na Jadranu postojanije lijepo (manje kišovito) nego u sjevernijem kopnenom području.

Pučke vremenske izreke u srpnju ponajviše se odnose na povremene, i ne osobito česte, zamjetne poremećaje opće atmosferske cirkulacije. Najnepovoljnije su one okolnosti kad se atlantske ciklone usmjere neuobičajenim južnijim putovima, zahvaćaju južnu Europu, pa i „nedodirljivo“ Sredozemlje. Pritom se i Hrvatska često nađe na njihovu udaru. To donese neprilično ljetno vrijeme, oblačno i razmjerno hladno s učestalim i obilnim kišama. To je posebice štetno za poljodjelstvo, jer ometa žetvene poslove i šteti prinosima žitarica, a nepovoljno se odražava i na berbu ljetnih vrsta voća, zatim na zriobu grožđa, na stanje u povrtnjacima gdje se obavlja sjetva pojedinih vrsta povrća itd. Izrazito kišovito vrijeme može poremetiti mnoge poslove i smanjiti prirode i njihovu kakvoću. Treba li uopće naglašavati kako takvo vrijeme štetno utječe i na turizam i prihode od te djelatnosti. Kad se sve to zna, mogu se razumjeti jadikovne poljodjelaca pretočene i dojmljivu izreku,poput sljedeće: Ako su u srpnju mokri i hladni dani, budu žitnice i podrumi prazni! ili još živopisnije: Srpanj močvaran, svačemu je kvaran!