Banija ili Banovina? Oba su oblika dopuštena i pravilna, niti je Banija srpski niti je Banovina "hrvatskije"

Banija ili Banovina hrvatska je regija u Sisačko-moslavačkoj županiji smještena jugozapadno od Siska, između rijeka Save, Une i Kupe. Tijekom povijesti bila je u sastavu različitih državnih uređenja i mijenjala je ime: Banovina, Banska krajina, Banska zemlja, Banija. Naziv Banija dominantan je od Drugog svjetskog rata pa do 90-ih godina, kada se u javnom diskursu zbog negativnih konotacija postupno napušta i zamjenjuje Banovinom.

Pročitajte i ovo Pacijenti su zadovoljni Malo mjesto konačno dočekalo obnovu doma zdravlja, a nove investicije već su u pripremi U IŠČEKIVANJU VODENOG VALA ''Banijci bi noćas konačno trebali mirno spavati.'' Barem kada je riječ o obrani od poplava

Međutim, i dalje postoje prijepori o korištenju različitih naziva za istu regiju. Ljudi koji su tamo rođeni i odrasli to područje obično nazivaju Banijom, dok se u zemljovidima i školskim udžbenicima upotrebljava naziv Banovina. 

Jezično gledano, obje riječi – Banija i Banovina – potječu od imenice ban. Njihov je nastanak dvojak: dodavanjem nastavka -ija osnovnoj riječi dobiva se oblik banija, a označuje područje pod čijom upravom (isto kao i župan – županija, biskup – biskupija), dok dodavanjem nastavka -ina posvojnom pridjevu nastaje banovina, također u značenju administrativno-teritorijalne jedinice (kao i kraljev – kraljevina, carev – carevina).

Prema tome, nije "hrvatskije" tu regiju nazivati Banovinom niti je Banija srpski naziv. U ovom su slučaju oba oblika dopuštena i pravilna.

Predsjednik Sabora o nazivu

O tome je u utorak govorio i predsjednik Sabora Gordan Jandroković. Tema Banije i Banovine bila je, naime, jedna od tema o kojoj se raspravljalo na sjednici vrha HDZ-a. Neke informacije s te sjednice procurile su u medije.

"Kad sam vidio tu informaciju, postalo mi je jasno da je netko od stranačkih kolega plasirao tu informaciju medijima na način na koji ju je plasirao. To je bio veliki sastanak preko videoveze, s više od stotinu ljudi", rekao je Jandroković.

"Moj prvi zaključak bio je da se radi o nekome tko je jako zlonamjeran kad je na taj način interpretirao ono što se raspravljalo, ili bit ću vrlo grub - priglup kad nije shvatio o čemu se tamo razgovaralo", dodao je Jandroković. "Taj netko prešutio je da je rasprava bila vrlo široka, da smo čuli različite rasprave, a zaključak kako se radi o uroti je jednostavno besmislen", objasnio je Jandroković te dodao da se u raspravi čulo puno različitih stavova i mišljenja.

Za ono što je na sastanku rekla Dubravka Šuica kazao je: "Sastanke zatvorenog tipa ne prepričavam. Bio bih nepristojan kad bih to prepričavao. Službeni stavovi stranke komuniciraju se prije ili nakon sjednice stranke. Što je tko govorio i zašto, to su druge teme. Nepristojno je, neprimjereno i zlonamjerno od onog tko je te informacije pustio na način na koji je pustio."

Rasprava koja se vodi javno

"Polemika oko toga kaže li se Banovina ili Banija vodi se javno. Neki smatraju jedno, neki drugo. Ja sam nekako na poziciji da se kaže Banovina, ali ne mislim da oni koji kažu drugačije podrivaju državu. Nema ničeg zabrinjavajućeg, raspravljali smo o tome. Isto tako, jasno je da i dio oporbe želi iskoristiti ovu situaciju da ojača svoju poziciju prije lokalnih izbora, udari na HDZ i oslabi ga", rekao je Jandroković.

Podsjetimo, jučerašnja sjednica vrha HDZ-a, održana virtualnim putem, navodno je vrvjela kritikama na račun medija zbog izvještavanja o stanju na potresom pogođenim područjima

Potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica je pak, po navodima N1 televizije, ustvrdila kako je evidentno da mediji pokušavaju srušiti HDZ, a da se to vidi i iz toga što "Banovinu zovu Banijom". Nazvali smo Šuicu i upitali je o čemu se radi, ali ona nije bila raspoložena za komentar, rekla je tek da je u Bruxellesu, da je kasno i nema vremena.