Mihael, sedmogodišnji sin Martine Krunić Bučković ove godine kreće u prvi razred osnovne škole u blizini Rijeke. 'Oboje se jako veselimo početku škole. Dobili smo popis stvari koje je potrebno donijeti na nastavu i ovaj tjedan završit ćemo opremanje za prvi razred', rekla je Martina. Trošak za torbu, knjige, bilježnice i ostalu potrebnu školsku opremu je, tvrdi, prilično visok – gotovo 2.000 kuna.
Pročitajte i ovo
bojkot nastave
Rastu tenzije zbog problematičnog učenika, uključili se i odvjetnici: "Što su radile institucije dosad da je do ovog moralo doći u trećoj školi"
Dogovoren novi sastanak
Nastavlja se bojkot zbog učenika u zagrebačkoj školi, roditelji nisu zadovoljni ponuđenim rješenjem: "To nisu mjere, to je gašenje požara"
Mario Ćorković, koji već godinama s obitelji živi u blizini švedskog grada Vernama i čiji su nećaci ondje već završili osnovne škole, kaže da će njegov sin Ivano, kad krene u prvi razred, knjige dobiti u školi. 'U Švedskoj ćete rijetko vidjeti školarca s velikom torbom na leđima kao što ih nose učenici u Hrvatskoj. Knjige švedskih učenika nalaze se u školi i na nastavi ih učenicima dijele učitelji', rekao je Mario u telefonskom razgovoru za Dnevnik.hr.
>> Počela groznica oko kupovine školskih udžbenika!
Što se tiče financijskog pitanja, u Švedskoj učenici svaki mjesec dobivaju 1.050 kruna (oko 900 kuna) u vidu dječjeg doplatka, a taj se iznos, kaže Mario, povećava svake godine u skladu s inflacijom. O takvoj financijskoj pomoći države Mihael i Martina mogu samo sanjati.
Strani će jezik Mihael učiti već od prvog razreda, a Ivano od trećeg. Oba će dječaka učiti engleski, Mihael zato jer je tako izabrao (birao je između engleskog i njemačkog), a Ivano zato jer je engleski obavezni jezik koji se uči u švedskim školama, baš kao i švedski.
Ipak, Mihael će u prvom razredu i do kraja obrazovanja iz engleskog, kao i svih ostalih predmeta biti ocijenjen, dok Ivano i ostali švedski učenici neće dobivati ocjene sve do šestog razreda. 'Ovdje se sve u školi od prvog do sedmog razreda uči kroz igru, a ocjene se dobivaju zadnje četiri godine osnovnog obrazovanja', kaže Mario.
>> Što je 'trulo' u našem školstvu?
Do srednje škole 'dug je put'. Za Mihaela on će trajati osam godina, za Ivana devet. Upravo toliko školskih godina treba proći da bi se završila osnovna škola u Hrvatskoj, odnosno Švedskoj.
Informatičku pismenost, ovi dječaci u doba interneta vjerojatno su već započeli u obiteljskom domu i prije polaska u školu. Unatoč tome, predmet informatiku obojica će dobiti u petom razredu.
Prijevoz do škole za učenike u Švedskoj financira država. 'Ne postoji briga kako će dijete doći u školu. Organiziran je prijevoz autobusima. Ako je učenik iz nekog udaljenijeg mjesta, vozač autobusa stat će mu pred kućom', kaže Mario. Mihaela će u školu voziti mama automobilom. Iako je i za hrvatske školarce prijevoz autobusima besplatan, nije tako dobro organiziran kao u Švedskoj.
>> Inspekcija provodi nadzor autobusa za prijevoz školske djece
Ovo su tek neke od razlika u hrvatskom i švedskom obrazovnom modelu, koji državi koja želi biti zemlja znanja može biti dobar uzor.
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.