Pročitajte i ovo
Snažan potres magnitude 4.3 stupnja po Richteru jutros je zabilježen na granici Hrvatske i Slovenije. Epicentar je bio 7 kilometara jugozapadno od Brežica u Sloveniji, nedaleko od nuklearke Krško, pa se potres osjetio i u Hrvatskoj. Iz elektrane su priopćili da nemaju posljedica.
Tijekom jutra seizmološke su službe zabilježile i niz potresa u široj regiji. Na granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine osjetilo se podrhtavanje, magnitude 3 cijela s epicentrom 41 kilometar istočno od Splita.
'Moramo biti svjesni da živimo na trusnom području i tako se ponašati'
Dva potresa magnitude 3 cijela 3 i 4 cijela 9 pogodili su Albaniju, a potresi su se osjetili u Crnoj Gori i Makedoniji.
Hrvatska ima nekoliko kritičnih točaka, odnosno trusnih područja koja mogu očekivati jače potrese. Jedno od njih je i zagrebačko područje koje je u posljednjih godinu dana pogodilo pet značajnijih potresa.
U Hrvatskoj je najveća opasnost od potresa u okolici Stona i Metkovića, kod Zagreba te na širem riječkom području, oko Novog Vinodolskog i Senja.
'Zagreb i Dubrovnik su prilično rizični jer tamo, osim što se može dogoditi potres, živi jako puno ljudi, stoga su jako rizični', kazao je Ivo Allegretti, rukovoditelj Seizmološke službe.
Do potresa dolazi zbog pomicanja tektonskih ploča. Javljaju se u tri slučaja - kada se ploče pomiču u suprotnim smjerovima, kada se odmiču jedna od druge ili pak kada se podvlače jedna pod drugu.
Današnji potres nastao je zbog deformacije unutar europske ploče. To se dogodilo zbog njezine interakcije s afričkom pločom. Primjerice, prilikom njihova sudaranja dolazi do velikih sila koje stvaraju napetosti. One se skupljaju, a ta se energija oslobađa i rezultira potresom. Što je više energije oslobođeno efekt će biti jači.
TRESLA SE ŠIRA REGIJA 'Ovaj potres u Sloveniji je povezan s potresom koji je nedavno bio u Zagrebu'
'Ovaj dio koji se manifestira kao potres, to je ta naglooslobođena velika količina energije koja može napravit velike štete', objasnio je Allegretti.
No, posljedice potresa, upozoravaju seizmolozi, nisu nužno povezane s njegovom snagom. Važno je kakva je gradnja zgrada, ali i pripremljenost građana.
Ako se u slučaju potresa zateknete kod kuće, odmaknite se od prozora, stakla, rasvjete, svega što bi moglo pasti i stanite uz nosivi zid ili čvrsti stol. Većina ozljeda tijekom potresa dogodi se kada ljudi panično istrčavaju na otvoreni prostor. To se nikako ne smije raditi. U tim trenucima valja se kloniti stepenica koje se lakše urušavaju kao i dizala.
Ako vas potres zatekne na otvorenom, maknite se što dalje od zgrada, rasvjetnih stupova i drveća. Ipak, treba imati na umu da se podrhtavanja tla događaju svakodnevno, često ih i ne osjetimo. Neke procjene kažu da godišnje ima i oko 900 0000 potresa magnitude do 2.5 po Richteru, dok su oni jači rjeđi - u prosjeku svakih 5 do 10 godina.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
