Snažan potres magnitude 4.3 po Richteru jutros je zabilježen na granici Hrvatske i Slovenije. Epicentar je bio 7 kilometara jugozapadno od Brežica u Sloveniji pa se potres osjetio i u Hrvatskoj. Tijekom jutra seizmološke su službe zabilježile i niz potresa u široj regiji. Na granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine zabilježeno je podrhtavanje magnitude 3,0 s epicentrom 41 kilometar istočno od Splita.
Dva potresa magnitude 3 cijela 3 i 4 cijela 9 pogodili su Albaniju, a potresi su se osjetili u Crnoj Gori i Makedoniji.
Ivo Allegretti, voditelj Geofizičkog odjela na PMF-u, pokušao je pojasniti i značaj takvih, za naše prilike, snažnijih potresa te njihovog intenziteta.
"Događaju se takvi potresi i takvihi potresa na području Hrvatske bude nekoliko godišnje. Pitanje je samo gdje je epicentar, jer ako je epicentar bliže naseljenom mjestu, naravno da je onda osjetnost potresa jača i ako je bliže gradu nastane već panika pomalo", kaže Allegretti.
TRESLA SE ŠIRA REGIJA 'Ovaj potres u Sloveniji je povezan s potresom koji je nedavno bio u Zagrebu'
Sloveniju pogodila dva potresa, podrhtavanje se osjetilo u Hrvatskoj
Ako je pak epicentar daleko od naseljenih područja, ističe Allegretti, onda to rijetko tko i registrira.
"Naravno, nerijetka je pojava da se iza ovako jakih potresa događa čitav niz slabijih, što mi govorimo obično o smirivanju aktivnosti", dodaje.
Od rujna ovo je sad već drugi jaki potres zabilježen na zagrebačkom području, no Allegretti, kaže da to nije preučestalo.
"Ne bih to rekao. Koliko znamo, jer nisu obrađeni svi podaci za ovu godinu, ima pet potresa na zagrebačkom području koji su bili zamijećeni", kaže Allegretti.
Markuševac najčešće na udaru
Od navedenih potresa, tri ili četiri su grupirani na području Markuševca ili generalnom području grada Zagreba, dodaje Allegretti.
Pravo je pitanje mogu li se potresi nekako predvidjeti, no naš seizmolog odgovara negativno. "Potresi se danas u pravilu ne mogu predvidjeti", kaže. Ipak dodaje da postoje statistička promatranja koja nam kažu gdje moramo graditi i koliko dugo građevine moraju trajati da bi izdržale te potrese.
Allegretti se osvrnuo i na područja u Hrvatskoj koja su ugroženija od drugih. "Postoje naravno područja koja su ugroženija od drugih. Tako možemo zamijetiti da je područje grada Zagreba vrlo izloženo riziku potresa. To je dubrovačko područje, pa i riječko, a nešto ima u zaleđima, međutim tamo je rizik nešto manji, jer se ne radi o većim centrima naseljenosti", kaže Allegretti.
"Zagreb i Dubrovnik su prilično rizični, jer tamo osim što se može dogoditi jak potres, živi puno ljudi, stoga su jako rizični", ističe naš seizmolog.
Koincidencija bez izravne veze
Obzirom da je čak pet potresa zabilježeno u nedjelju ujutro, od Albanije do Slovenije, upitali smo našeg stručnjaka za njihovu povezanost. "To je koincidencija. Ne vjerujem u njihovu povezanost. Svi živimo na istom planetu, no nekakve izravne veze tu nema", uvjerava Allegretti.
"Mi moramo misliti da živimo u seizmičkom području koje može postati jače aktivno i da možemo s tim imati posla i ne smjemo zaboraviti, u smjeru gradnje, da se sigurno gradi, da se kuće ne razbijaju, ne adaptiraju nikako i da se ne vade strukturni elementi građevina, da kad se gradi da se gradi prema svim pravilima", ističe Allegretti.
Na kraju je podsjetio i na važnost edukacije o tome kako se zaštititi u trenutku potresa, a ukratko, njegov savjet je - bolje nešto, nego ništa. I pod stol se dobro sakriti, samo da niste izloženi eventualnom urušavanju iznad glave direktno. Naravno, najadekvatnije je potražiti nosivi zid i stati pod njega ili pokraj njega.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
